U Mostaru se s posebnom pažnjom iščekuje nastavak pregovaračkog procesa između SDA i HDZ-a BiH o iznalaženju rješenja za dugogodišnju političku krizu u tom gradu i održavanje lokalnih izbora, a koji se iza zatvorenih vrata održava pod okriljem međunarodne zajednice.

Novi krug pregovora koji je u završnoj fazi najavljen je za danas, a jučer se uveliko špekuliralo da će se sastanak, umjesto kao do sada u Sarajevu, održati u Mostaru i da je, praktično, sve spremno za konačni sporazum, piše današnji Dnevni avaz.

U javnosti je tijekom prošlog tjedna izneseno da je na posljednjem sastanku načinjen konkretan pomak, što se ogledalo i u izjavi visokog predstavnika u BiH, Valentina Inzka koji je, podsjetimo, kazao da su dvije stranke dogovorile 95 rješenja.

Tako je u medijima i svjetlo dana „ugledao“ i dokument , odnosno, Statut Grada Mostara, za koji je rečeno da je načelno dogovoren između SDA i HDZ-a BiH, a u kojem su u članu 17. koji se odnosi na raspodjelu mandata zastupljena oba modela, takozvani A i B.

Riječ je, podsjeća Avaz, o modelima koje su tijekom 2018.godine usuglasili predstavnici devet političkih stranaka, a koji i, jedan i drugi, provode odluku Ustavnog suda BiH koja se odnosi na Mostar.

Do sada je "u igri" prevladavao model B, međutim, u konačnici, prema tvrdnjama sugovornika Avaza upućenih u cijeli proces, izgledno je kako je prevagnuo drugi model.

Prema tom modelu, iz tri gradska područja s uvjetno rečeno hrvatskom većinom bira se 15 gradskih vijećnika. Iz područja s bošnjačkom većinom bira se 11 vijećnika, dok se ostalih devet bira s kompenzacijske liste, teritorija Grada Mostara kao cjeline.

Drugi model se odnosi na to da se iz šest gradskih područja biraju 22 vijećnika, tako da se iz većinski hrvatskih bira njih 13, a iz većinski bošnjačkih, devet. Preostalih 13 gradskih vijećnika bira se s gradske liste.

Ako se na današnjem sastanku, konačno, postigne dogovor o izbornim modelima, tako stekli bi se uvjeti za izmjenu izbornih pravila u parlamentarnoj proceduri, odnosno, Izbornog zakona BiH u dijelu koji se odnosi na Mostar.

U tom slučaju bi se izbjegao scenarij da o izbornim pravilima odlučuje Ustavni sud BiH, koji bi rješenje o tome trebao donijeti po presudi Europskog suda u Strassburgu, ako to ne učini Parlament BiH.