Na prvom krugu izbora za petogodišnji mandat predsjednika Republike Hrvatske u nedjelju, 22. prosinca 2019. godine, na biralištima u Hrvatskoj i inozemstvu pravo glasa ima 3,85 milijuna birača koji će birati između 11 predsjedničkih kandidata koji su uspjeli prikupiti više od 10.000 valjanih potpisa podrške birača, javlja Anadolu Agency (AA).

Kampanja u kojoj sudjeluje 11 predsjedničkih kandidata trajala je zaključno do petka, 20. prosinca do ponoći, kada je službeno počela predizborna šutnja kako bi birači imali vremena mirno donijeti odluku koje će od 11 imena zaokružiti na biračkom listiću.

Više birača nego na prošlim predsjedničkim izborima

Time će birači omogućiti svom kandidatu pobjedu u prvom krugu, ako kandidat dobije preko 50 posto glasova birača koji su izašli na izbore. Ako nitko od kandidata ne prijeđe prag od 50 posto, 5. siječnja 2020. održava se drugi izborni krug, u kojega će iz prvog kruga proći samo dva kandidata s najviše glasova.

Ukupan broj birača s pravom glasa za ove predsjedničke izbore iznosi 3.854.747, što je za 75.466 više nego na izborima za predsjednika 2014. Razlog je u tome da se automatski svi birači u dijaspori koji imaju važeću osobnu iskaznicu, a nemaju prebivalište u Hrvatskoj, stavljaju na popis. Tako hrvatski državljani s prebivalištem u inozemstvu više ne moraju fizički odlaziti u diplomatska predstavništva i tražiti da ih se unese u popis birača, nego Ministarstvo unutarnjih poslova sve punoljetne državljane koji imaju važeću osobnu iskaznicu s prebivalištem prijavljenim u inozemstvu automatski uvrštava u popis birača.

Hrvatsko Ministarstvo uprave izvijestilo je kako broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj za ove predsjedničke izbore iznosi 3.677.904, što je za čak 93.049 manje nego što ih je bilo na prošlim predsjedničkim izborima, dok je u dijaspori, bez prebivališta u Hrvatskoj 176.843 birača.

Najviše je registriranih birača u Bosni i Hercegovini - 92.663, a najveći broj ih je u Mostaru - 48.616. U Srbiji pravo glasa ima 29.592 birača, a u Njemačkoj sličan broj, oko 29.000 birača.

Predsjednički kandidati

Aktualna hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u utrku za drugi mandat ide pod sloganom "Predsjednica. Jer Hrvatska zna!" uz podršku Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), kao i na prošlim predsjedničkim izborima, na kojima je u drugom krugu pobijedila ranijeg predsjednika Ivu Josipovića, ali i kandidata Stranke rada i solidarnosti, gradonačelnika Zagreba Milana Bandića.

Poručuje kako je u proteklom petogodišnjem mandatu bila predsjednica koja je stajala iznad stranačkih i ideoloških podjela te poticala društveni dijalog. Predsjednički program kojeg je predstavila aktualna predsjednica sastoji se od sedam točaka: razvoj, identitet, odlučnost, pravednost, demokracija, sigurnost i optimizam.

Bivši hrvatski premijer i bivši predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Zoran Milanović na izbore ide uz potporu svoje bivše stranke, trenutačno glavne oporbene stranke, te cijelog niza stranaka s lijevog političkog spektra. Milanovićev slogan je "Predsjednik s karakterom", poručuje kako je kao premijer pokazao svoje stavove o brojnim pitanjima, kako ga birači poznaju, ali priznaje kako je počinio i poneku grešku.

U videu na svojoj službenoj stranici Milanović se poziva na svoje iskustvo i kaže kako Hrvatskoj treba predsjednik s karakterom za Hrvatsku sa stavom. Obećava da će kao predsjednik stati protiv nepravde, lopovluka, nasilja i mržnje i boriti se za uređenu državu protiv stranačke podobnosti.

Poznati hrvatski kantautor, bivši saborski zastupnik HDZ-a i poslovni čovjek s doktoratom iz ekonomskih znanosti Miroslav Škoro krenuo je u predsjedničku kampanju kao neovisni kandidat kojemu je potporu dalo nekoliko manjih stranaka. Njegov slogan je "Sad ili' nikada! Vratimo Hrvatsku narodu."

Zalaže se za ustavno osnaženje predsjedničkih ovlasti, jer smatra da su sužene. Škoro se predstavio s pet osnovnih točaka u kojima navodi kako predsjednik Hrvatske ima pravo samostalno, bez suglasnosti premijera, raspisati referendum te predložiti i provesti zakon, ako ga narod podrži. Smatra da predsjednik mora biti protuteža stranačkim oligarhijama te kako ima pravo sazvati i predsjedati sjednicom Vlade, staviti veto na zakon od odluke Ustavnog suda i pravo predlaganja ustavnih sudaca.

Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu (EP) i bivši sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić u svom programu kao glavnu točku ima borbu protiv korupcije "Za Mislava. Ili Mislav, ili je svejedno!" slogan je Mislava Kolakušića.

Kolakušić nema službenu stranicu, ali se na Facebook stranici podrške navodi se da je Kolakušić "najžešći, najstručniji i najargumentiraniji kritičar vladajuće političke kaste, kao sudac se oštro suprotstavio predstečajnoj i ovršnoj pljački, a danas je, uz podršku građana, bez stranačke baze i bez jedne kune javnog novca, treća politička snaga u Hrvatskoj".

Osnivač stranke Živi zid s kojom se godinama borio protiv deložacija ovršenih građana i saborski zastupnik koji je više puta iznošen iz Sabornice Ivan Pernar kampanju vodi putem društvenih mreža na kojima ima velik broj pratitelja. Stranku Živi zid je napustio tijekom izbora za Europski parlament te sa kolegom zastupnikom Branimirom Bunjcem osnovao novu stranku.

Zalaže se za izlazak Hrvatske i EU-a i NATO saveza, poziva se na svoju podršku od banaka ugroženim građanima te se zalaže za legalizaciju marihuane, zabranu GMO proizvoda te za cijepljenje kao stvar slobodnog izbora. Tvrdi da je Hrvatska narodna banka (HNB) mjenjačnica, a Hrvatska država bez monetarne suverenosti opterećena neotplativim kreditima. Javno kritizira hrvatske "mainstream" medije tvrdeći da favoriziraju određene predsjedničke kandidate te kako su neobjektivni u izvještavanju, a za sebe kaže da je jedini alternativni kandidat na ovim izborima.

Bivša predsjednica Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa, pravnica i odvjetnica koja se bavi kaznenim pravom i zaštitom ljudskih prava te čelnica stranke Start Darija Orešković ima slogan "Predsjednica bez maske". U njezinoj biografiji se navodi kako je pokretala postupke protiv gradonačelnika, načelnika, ministara, zastupnika u Saboru, pa i same predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Sa strankom je izišla ne prošle izbore za Europski parlament na kojima nije uspjela osvojiti mandat, a nakon predsjedničkih, najavljuje izlazak i na parlamentarne izbore 2021. godine.

Predsjednička kandidatkinja Radničke fronte (RF) i Socijalističke radničke partije (SRP) Katarina Peović, bivša je zastupnica u zagrebačkoj Gradskoj skupštini. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završila je komparativnu književnost i kroatistiku, gdje je magistrirala, a zatim i doktorirala. Napisala je knjige "Mediji i kultura" i "Marx u digitalnom dobu", kao gitaristica svirala je u heavy metal sastavu Maxmett , a njezin predizborni slogan je "Uz Katarinu za narodnu većinu".

"Demokratski socijalizam 21. stoljeća je vizija društva u kojem će ekonomija i imovina dominantno biti u vlasti čitavog društva, gospodarska će se aktivnost odvijati u interesu zadovoljenja potreba cijelog društva, a jurnjavu za privatnim profitom će zamijeniti briga za životni standard, radničku sigurnost, zdravlje, obrazovanje i dobrobit većine", poručuje Peović.

Kandidat Hrvatske socijalno-liberalne stranke (HSLS) Dejan Kovač rođen je u Županji, diplomirao je i doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, poziva se na svoju bogatu znanstvenu karijeru i suradnju na polju ekonomije s brojnim nobelovcima, član je organizacija American Economic Association i Royal Economic Society. Slogan mu je "Imaš izbor", a poručuje kako će se kao predsjednik boriti protiv korupcije, izgrađivati demokratskiji izborni sustav, poticati reformu ekonomije i državne uprave te optimizaciju zdravstvenog, školskog i političkog sustava.

Redatelj Dario Juričan je u Ministarstvu uprave svoje ime promijenio u Milan Bandić, ali zbog žalbe odvjetnika gradonačelnika Milana Bandića ta odluka o preimenovanju još nije pravovaljana. Juričan ima slogan "Korupcija svima, a ne samo njima!".

Juričan je u utrku krenuo u šaljivom i ironičnom tonu, tvrdi da mu je jedini protivnik Milan Bandić, iako se zagrebački gradonačelnik nije kandidirao na ovim izborima. Juričan tvrdi da "Milan Bandić u šaci drži parlament, glavni grad i velik dio Hrvatske". Poručuje da je glavni dio njegovog programa uvođenje korupcije u Ustav.

Predsjednički kandidat Demokratskog saveza nacionalne obnove (DESNO) Anto Đapić, bivši načelnik Stožera HOS-a, višegodišnji čelnik Hrvatske stranke prava te bivši dogradonačelnik Osijeka ima predizborni slogan "Za ponosnu Hrvatsku". Đapić želi proširiti ovlasti predsjednika i izradu novog Ustava po kojem u Saboru nema unaprijed osiguranih mjesta za nacionalne manjine. Predlaže proširenje ovlasti predsjednika Republike Hrvatske, temeljem kojih bi predsjednik, uz ostalo, imenovao vodstvo obavještajne zajednice, veleposlanike te bi odobravao planove razvoja Hrvatske vojske.

Na Pantovčak sa sloganom "Čovjek iz naroda za narod danas, za bolje i kvalitetnije sutra" želi i bivši načelnik općine Klanjec Nedjeljko Babić, predsjednik Hrvatske stranke svih čakavaca, kajkavaca i štokavaca, koja broji oko 23.000 članova.

Babić poručuje kako je čovjek iz naroda, a njegov izborni program sastoji se od 10 točaka: vraćanje vjere u pravo domoljublje, ujedinjenje razjedinjenih Hrvata, promjena Ustava i zakona, antiglobalizacija, vraćanje polupredsjedničkog sustava itd.

Prema većini provedenih anketa, hrvatski birači favoriziraju četiri predsjednička kandidata: Kolindu Grabar-Kitarović, Zorana Milanovića, Miroslava Škoru i Mislava Kolakušića, uz predviđanje da u prvom krugu nitko od kandidata neće osvojiti natpolovičnu većinu.