"Nažalost, arhivske građe kada govorimo o vizualnom aspektu, i prvih višestranačkih izbora i referenduma, vrlo je malo sačuvano, skoro ništa kada govorimo o plakatima, posterima, u institucijama koje su nadležne i treba da čuvaju takvu građu", izjavio je direktor Historijskog arhiva Sarajevo Haris Zaimović za Anadoliju.

Naime, trideset godina nakon referenduma o neovisnosti u Bosni i Hercegovini, nemoguće je pronaći arhivsku građu, kada govorimo o vizualnom aspektu, o ovom vrlo bitnom događaju za povijest Bosne i Hercegovine.

Postoje akti i odluke, to se čuva, ali kada ulazimo dublje u priču o višestranačkim izborima održanim 1990. godine, a kasnije i referendumu iz 1992. godine, tu nailazimo na nedostatke i prazninu.

''Kada govorimo o dokumentaciji, to ćemo i naći kroz tijela koja su i organizirala te događaje. Postoje akti i odluke, to se čuva, ali kada ulazimo dublje u priču o višestranačkim izborima, a kasnije i referendumu, onda počinjemo lagano da se gubimo. Institucije koje trebaju imati te neke dokaze, kada uđete u te institucije, tamo toga nema. Osim tiska mi nailazimo na veliku prazninu kada je riječ o dva vrlo značajna, historijski značajna događaja", izjavio je direktor Historijskog arhiva Sarajevo.

Kako je kazao, nijedan glasački listić niti poster nije sačuvan u nekoj instituciji u Bosni i Hercegovini.

"Historijski arhiv Sarajevo to ne posjeduje, a znam da ne posjeduju ni druge institucije. Zašto je to tako? Nažalost, to je pitanje koje je i danas aktualno jer mi štošta nismo sačuvali iz ovog perioda, a vjerojatno ćemo i ovo što danas stvaramo izgubiti u narednom periodu. Tako da nećemo imati dokaze o nekim događajima nakon 1992. ili 1995. godine. Svijest o čuvanju dokumenata, svijest o bitnosti čuvanja dokumenata još nije doprla u naše glave, glave našeg društva, odnosno ljudi koji odlučuju o tome, a to su ljudi koji vode državu", pojasnio je Zaimović.

Ni Arhiv Bosne i Hercegovine ne posjeduje građu s referenduma održanog 1992. godine.

"Za razliku od arhivske građe ZAVNOBiH-a, odnosno drugog značajnog datuma Dana državnosti, čiji fond Arhiv BiH posjeduje, nažalost on ne posjeduje arhivsku građu koja se direktno odnosi na 1. ožujka. Ono bi se moglo naći jeste kroz fondove različitih institucija koje su u to vrijeme funkcionirale, a čiju arhivsku građu Arhiv posjeduje. Nije to građa koja se direktno odnosi na referendum, odnosno nije izvorna građa fonda koji se odnosi na referendum. U Arhivu BiH se nalazi arhivska građa medija koji su u to vrijeme djelovali. Iz novinskih članaka u 'Oslobođenju' se može pratiti ta cijela referendumska priča", izjavio je Fuad Ohranović, zamjenik direktora Arhiva Bosne i Hercegovine.

Kako je kazao, Arhiv BiH je u posjedu i nekoliko prospekata, odnosno propagandnog materijala koji se odnosi na referendum.