Zakon o zaštiti prava nije problem, problem je njihova provedba na terenu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predstavnici nevladinih organizacija iz Hercegovačko-neretvanske i Zapadnohercegovačke županije, na sastanku Inicijative antidiskriminacijskog foruma u organizaciji Misije OESS-a u BiH, razgovarali su u utorak u Mostaru o zaštiti ljudskih prava ranjivih kategorija. Kako je istaknuto na sastanku, u Bosni i Hercegovini brojni su primjeri ugrožavanja ljudskih prava, a ugroženi su malo ili nikako informirani na koji način mogu zaštiti i ostvariti svoja prava.

Također, veliki je broj ranjivih grupa, od majki s djecom, preko osoba s invaliditetom, osoba s posebnim potrebama, do manjinskih skupina građana. Po riječima službenice za ljudska prava u mostarskom uredu OESS-a Agnese Andreucci, bh. zakoni sami po sebi nisu problem, već je problem njihova provedbe na terenu.

"Zakonska regulativa u BiH koja tretira ljudska prava prilično je dobra, no problem nastaje kada se ti zakoni trebaju provesti u praksi", istaknula je Andreucci, dodavši kako je osnovni cilj Inicijative antidiskriminacijskog foruma izgradnja kapaciteta sudionika foruma te međusobna razmjena informacija o tome što se događa na terenu, od lokalnih zajednica do vrha države.

Pomoćnik direktora za pravna pitanja nevladine organizacije "Vaša prava" Ahmed Salčin kazao je kako su u tijeku brojni sudski procesi koji se tiču zaštite ljudskih prava, poput slučaja "dvije škole pod jednim krovom" ili pojedinačnih slučajeva zapošljavanja, odnosno nezapošljavanja pripadnika nacionalnih manjina i povratnika.

"Zakon o zabrani diskriminacije predviđa hitnost postupka u ovim procesima, međutim, sudovi ne postupaju hitno. Događa se niz propusta. Čak i kad ljudi na sudovima ostvare svoja prava te se presude ne izvršavaju pa moramo ponovno ići u novi postupak i sve to jako dugo traje", upozorio je Salčin. Savjetnica u Instituciji ombudsmana za ljudska prava BiH Amra Kazić izjavila je kako su u današnje vrijeme čitave kategorije ugroženih građana stavljene u nepovoljan položaj i trpe štetne posljedice nesagledivih razmjera.

"Da se spriječi diskriminacija i popravi stanje neophodno je potaknuti konstruktivan dijalog između svih segmenata društva, od lokalne vlasti, preko institucija, nevladinih organizacija do pojedinaca. Bez međusobnog uvažavanja, komunikacije i zajedničkog djelovanja ne možemo očekivati pomake, odnosno ambijent prosperiteta", istaknula je Kazić.

Dodala je kako poseban problem predstavlja to što građani nisu motivirani da bez straha i posljedica prijavljuju diskriminaciju te nisu dovoljno poučeni o mogućnostima na koji način mogu zaštititi i ostvariti svoja prava.