U godišnjem izvještaju Europola o pojavama terorizma u EU, Balkanu, pa i BiH, navodi se kako je osnovni problem regije da se građani još odlučuju za odlazak na strana ratišta.

Kako je prenio Dnevni avaz, prema toj informaciji, Balkan je još osnovna ruta na putu Europe i konfliktnih područja na Bliskom istoku. Ipak, posebno se naglašava da dostupni podaci ne potkrepljuju pisanja medija o postojanju takozvanih kampova za obuku terorista.

Dodaje se da je više od 800 boraca s Balkana otputovalo u Siriju kako bi se priključili nekoj od strana u sukobima.

U izvještaju Europola navodi se da je sukob u Siriji imao glavnu rezonancu u većinskoj muslimanskoj Albaniji i na Kosovu, kao i u Bill, Makedoniji i Srbiji.

''U nekim dijelovima regije zapadnog Balkana radikalna islamistička ideologija koju promiču radikalni vjerski lideri ugrožava tradicionalni umjereni islam. Bosna i Hercegovina i Sandžak te teritorij albanskog govornog područja u Srbiji i Makedoniji, Kosovo i Albanija sve donedavno smatrane su glavnim mjestima za radikalizaciju, regrutiranje terorista'', naglašava se u izvještaju gdje se ističe i problem dostupnosti nezakonitog oružja.

Stručnjak za oblast sigurnosti i glavni tajnik Centra za sigurnosne studije (CSS) Denis Hadžović za Avaz kaže kako ovakav izvještaj, prije svega, ima preventivnu svrhu kako se institucije ne bi opustile jer u posljednje vrijeme, srećom, na našem području nije bilo incidenata vezanih uz terorizam.

''Radi se o globalnim prijetnjama kojima su izložene sve države EU, pa tako i Balkan, koji je prirodni dio te rute do Bliskog istoka. Jasno je da svugdje može doći do terorističkog akta, ali BiH nije u posljednje dvije godine imala zabilježen odlazak građana na strana ratišta. Međutim, aktualno je pitanje povratka tih boraca'', kaže Hadžović.

Podsjeća da pitanje postojanja paradžemata nikad nije rasvijetljeno do kraja.

''Jedan dio njih se integrirao, a drugi to nije prihvatio, nakon čega je zamrla ta priča. Sigurno je da je povećana budnost obavještajno-sigurnosnih agencija koje prate što se događa po tom pitanju. Postoji još nekoliko sela u BiH u kojima država nema puni nadzor'', iznosi Hadžović.