Sudac Suda BiH Izo Tankić zatražio je poništenje odluku Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) o imenovanju Ranka Debevca za predsjednika Državnog suda.

Tankić je Sudu BiH podnio zahtjev za zaštitu sloboda i prava zajamčenih Ustavom, u kojem navodi da Debevec nema dokazano iskustvo u rukovđenju, što je zakonom propisano za čelnika Suda BiH.

U zahtjevu Tankić navodi kako su prilikom izbora prekršena njegova prava kao kandidata za poziciju predsjednika Suda BiH.

Imenovanje sa šest glasova

Tankić ističe da ''kao kandidat za imenovanje za predsjednika ima dokazanu rukovodnu sposobnost kroz dugogodišnje obavljanje dužnosti rukovodnih poslova, ali to VSTV nije uzeo u obzir''.

Ukazujući na nepravilnosti procedura i pravičnog postupka, Tankić naglašava i da u podvijeću za izbor predsjednika nije bilo člana s razine BiH.

''Ovo je imalo za posljednicu da je imenovan predsjednik Suda BiH sa šest glasova od mogućih 15. Također ističem da od pet članova povjerenstva za intervju tri nisu glasovala za Debevca, što upućuje na ozbiljne sumnje u pravičnost i objektivnost u donošenju odluke'', naveo je Tankić.

U Sudu BiH su potvrdili da su zaprimili zahtjev Tankića i da je u tijeku pripremna faza njegovog rješavanja, ali da još uvijek nije zakazano ročište.

Prema Zakonu o VSTV-u, predsjednik Suda BiH je jedan od sudaca iz ove insitucije, koji ''ima dokazane rukovodne i organizacijske sposobnosti bitne za rad tog suda''.

Godinu dana bez natječaja

Kako su Balkanskoj istraživačkoj mreži (BIRN) BiH rekli sugovornici iz pravosuđa, podnošenje tužbe Sudu BiH je bio jedini način za osporavanje odluke VSTV-a s obzirom da zakonom nije propisana mogućnost ulaganja žalbe na odluke ove insitucije. Ustav propisuje pravo na pravično suđenje i pravičan postupak. Također, Europska konvencija o ljudskim pravima propisuje da mora postojati mogućnost da neovisni organ preipsituje odluke institucija.

Prema saznanjima BIRN-a BiH, još dvoje sudaca Suda BiH namjeravalo je podnijeti tužbu s Tankićem, ali su odustali.

Ranije je bilo pokušaja da se preko Upravnog odjela Suda BiH ospore određene odluke VSTV-a o imenovanju, ali nisu bili uspješni.

Ukoliko bi u ovom slučaju Sud BiH ipak poništio odluku o izboru, sugovornici iz pravosuđa smatraju kako bi natječaj morao biti poništen jer Tankić u zahtjevu osporava proceduru imenovanja.

U tom slučaju, prema zakonu, natječaj ne bi mogao biti raspisan godinu dana.

Inače, aktualnoj predsjednici Suda BiH Meddžidi Kreso mandat ističe 26. siječnja 2017. godine. Izvori iz Suda BiH kažu da se Kreso ne želi zadržati na toj poziciji kao vršitelj dužnosti.

BIRN navodi kako je izbor budućeg predsjednika Suda BiH podijelio članove VSTV-a na sjednici održanoj 14. prosinca u Mostaru.

Bez iskustva

Predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija i članovi koji su podržali prijedlog povjerenstva za izbor Debevca kao najboljeg kandidata, istaknuli su da je Debevec bio ''briljantan'' u intervju i izlaganju planova za dalji rad Suda BiH.

Sudac Vrhovnog suda Federacije BiH Goran Nezirović tijekom rasprave prije glasovanja rekao je kako je proces imenovanja predsjednika Suda BiH ''diskreditiran i kontaminiran'', obzirom da se intervjuu u kojem je Debevec izložio ''viziju rukovođenja'', daje veća snaga u odnosu na stvarno iskustvo.

''Kada je Debevec počeo svoju karijeru, neki su bile već suci Suda BiH, poput Mire Smajlović. On nema iskustva u rukovođenju. Kako je moguće da intervju ima veću snagu od nečijeg dugogodišnjeg rada… Toliko o objektivnosti'', rekao je Nezirović.

Debevec je sudac Suda BiH od prosinca 2012. godine. Prije toga je radio kao tužitelj u Državnom tužiteljstvu, kao i na županijskom tužiteljstvu u Sarajevu. Debevec je radio i kao pravni savjetnik u Povjerenstvu za imovinske zahtjeve raseljenih osoba i izbjeglica, u Hypo banci u Sarajevu i Pravobraniteljstvu Općine Centar.

Prema Zakonu o upravnim sporovima propisan je hitni rok od 15 dana za rješavanja ove vrste podnesaka, navodi BIRN.