PLANSKI DOKUMENTI U CIVILNOJ ZAŠTITI

U ovome poglavlju, bavit ćemo se završnim mislima o uzrocima i razlozima spor(n)e uspostave sustava zaštite i spašavanja, unatoč zakonskim i podzakonskim podlogama visokih standarda (jer su rađene po uzoru na neke od susjednih zemalja (RH,SLO, itd.)

Civilna zaštita – stručno-operativna djelatnost u sustavu zaštite i spašavanja i kao društvena djelatnost visokih prioriteta, od nekada pomoćne djelatnosti…, sve više postaje nezaobilazan čimbenik u stvaranju sigurnosnog ambijenta za život i rad ljudi i za sigurnost osobne i zajedničke imovine, a ostvaruje se u sinergiji:

Funkcija CZ: kao državna funkcija bazira na jedinstvenim i zajedničkim načelima (principima) koja vrijede za sve države potpisnice Ženevskih konvencija i članice ICDO;[1]
Organizacija CZ: bazira na nizu lokalnih pretpostavki, procjena, ekonomske snage, kadrovske baze i izloženosti prirodnim nepogodama i dr. nesrećama.

Sve aktivnosti struktura u sustavu zaštite i spašavanja, polaze na bazi planskog i organiziranog pristupanja, a odlikuju se modelom tzv. „hladnog planiranja“, što će reći:

Bazira se na preventivnom djelovanju, i to dvosmjerno:

Nestrukturnim mjerama, izradom analitičkih podloga i donošenjem Procjene ugroženosti područja HNŽ-K od prirodnih i drugih nesreća; izradom i donošenjem Programa razvoja sustava zaštite i spašavanja, te donošenje Plana zaštite i spašavanja, postupanju u kritičnim situacijama; i
Poduzimanjem strukturnih „preventivnih zahvata“ u oblasti koja je, procjenom, označena kritičnom, a to obuhvaća i određene građevinske radove (vodoutvrde, nasipi, potporni zidovi i sl.), te realizaciju važnijih nabava iz projekata Programa razvoja zaštite i spašavanja. Ovdje završava prevencija !
U tzv. operativnoj fazi, kad nastupi prirodna i/li druga nesreća, sustav zaštite i spašavanja na određenoj razini vlasti djeluje promptno i na bazi sinergije standardiziranih postupaka upotrebe snaga i sredstava i materijalne baze izgrađene i kroz Program razvoja. Tek u takvim uvjetima (i u realnim procjenama), snage zaštite imaju objektivnu šansu ispuniti zadatak. U ovoj fazi, može se desiti i „neplanirana“ situacija(?) i tada se pristupa tzv. „vrućem planiranju“, ili postupanju „ad hoc“.
Faza oporavka, ne može se „realno“ planirati. Ona se u Procjeni predviđa aproksimativno, i po tome se predviđaju i snage i sredstva. Nitko ne može, sa sigurnošću, predvidjeti razornost pojave i učinke destrukcije po ljude i materijalna dobra i planski pripremiti resurse. U ovoj se fazi postupa, u skladu s razvojem situacije i imajućim resursima.

Programiranje i planiranje u civilnoj zaštiti

Ovdje ćemo istaknuti značaj programiranja i planiranja u civilnoj zaštiti, prije svega radi: reguliranja temeljnih pitanja o programiranju i planiranju u oblasti civilne zaštite, odnosno u oblasti zaštite i spašavanja. ovo je vrlo bitno, jer se tako stvaraju uvjeti da se zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od djelovanja prirodnih nepogoda i drugih nesreća provodi organizirano i planski. S tim ciljem potrebno je organiziranje, planiranje i poduzimaju dviju vrsta aktivnosti:

1) jedne se odnose na mjere i aktivnosti kojima se može utjecati na sprječavanje nastanka prirodne nepogode ili druge nesreće, kao i mjere i aktivnosti na spašavanju ugroženih ljudi i materijalnih dobara, odnosno mjere na pravodobnom otklanjanju posljedica od tih prirodnih nepogoda i drugih nesreća;
2) druge se odnose na organiziranje određenih snaga civilne zaštite, odnosno zaštite i spašavanja za provedbu planiranih mjera i aktivnosti.

Članak 171.

Planiranje zaštite i spašavanja mora se zasnivati na procjenama ugroženosti i drugim stručnim podlogama.

Procjenu ugroženosti Federacije od prirodnih i drugih nesreća izrađuje Federalna uprava u suradnji sa federalnim ministarstvima, ovisno od područja koje su u njihovoj ovlasti.

Ravnatelj Federalne uprave propisuje metodologiju za izradu procjene ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća za Federaciju, kanton i općinu.

Dakle, ovime se dodatno potvrđuje uspostavljanje jedinstvene organizacije i sustava zaštite i spašavanja na području Federacije BiH.

Članak 173.

Kantoni donose svoje programe i planove zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća, sukladno ovome Zakonu i drugim propisima.

Kantonalni programi i planovi moraju biti usuglašeni s Federalnim programom i Federalnim planom.

Procjenu ugroženosti kantona i kantonalne programe i planove izrađuje kantonalna uprava civilne zaštite, u suradnji s kantonalnim ministarstvima, ovisno od područja koja su u njihovoj ovlasti.

Na prijedlog vlade kantona programe kantona donosi skupština kantona.

Kantonalne planove donosi vlada kantona na prijedlog kantonalne uprave civilne zaštite.

Kantonalna ministarstva i druga tijela kantonalne uprave, realiziraju mjere zaštite i spašavanja i druge zadatke utvrđene u planu zaštite i spašavanja kantona, svaki u oblasti za koju su osnovani, a koordinaciju aktivnosti na provedbi tih zadataka ostvaruje kantonalna uprava civilne zaštite.“ [2]

I ovdje smo nastojali zadovoljiti princip očiglednosti i pokazati izvornu zakonsku odredbu, bez komentara. A kao što znamo iz pravne prakse, zakonska norma je imperativ, a ne pogodba, onda… Stoga ćemo čitateljstvu, samo približiti, zakonom propisano: Neka se zna što piše u zakonu.

Članak 174.

Općine donose svoje programe i planove zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća, sukladno ovome Zakonu i drugim propisima.

Općinski programi i planovi moraju biti usuglašeni s kantonalnim programima i planovima.

Procjenu ugroženosti općine i općinske programe i planove zaštite i spašavanja izrađuje služba civilne zaštite općine, u suradnji sa službama za upravu općine, ovisno od područja koja su u njihovoj ovlasti.

Na prijedlog općinskog načelnika, općinsko vijeće donosi općinski program zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća.

Općinski plan zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća donosi općinski načelnik na prijedlog službe civilne zaštite općine.

Realizaciju mjera zaštite i spašavanja i drugih zadataka utvrđenih u planu iz stavka 5. ovoga članka, obavljaju sve općinske službe za upravu i druga tijela općinske uprave, svaka u oblasti za koju su osnovane, a koordinaciju aktivnosti na provedbi tih zadataka ostvaruje služba civilne zaštite općine.

Još jedna potvrda: jednoobrazan (inkluzivan) zakon, jednoobrazna metodologija programiranja i planiranja – jedinstvena organizacija (sustav) zaštite i spašavanja. naravno, pod uvjetom da se implementira.

Članak 174a.

Kantonalni, odnosno općinski program razvoja sadrže pitanja utvrđena u članku 169. stavak 3. ovog Zakona, prilagođena stanju i potrebama kantona, odnosno općine.

Članak 169.

Federalnim programom određuju se politika i strategija zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, u kojima se definiraju konkretni programi, projekti i inicijative usuglašene s utvrđenom politikom i strateškim pravcima razvitka zaštite i spašavanja.

Federalnim programom osigurava se neprekidan proces razvitka cjelovitog i jedinstvenog sustava zaštite i spašavanja na području Federacije.

Federalni program, pored elemenata iz stavka 1. ovoga članka, sadrži:

   1) zaključke iz Procjene ugroženosti Federacije;

   2) podatke o stanju organiziranosti civilne zaštite i dostignutom stupnju zaštite i spašavanja od pojedinih prirodnih i drugih nesreća;

   3) preventivne mjere zaštite i spašavanja koje će se provoditi;

   4) osnovne ciljeve, zadatke i način ostvarivanja zaštite i spašavanja sa smjernicama za organiziranje snaga i sredstava civilne zaštite, odnosno snaga zaštite i spašavanja;

   5) osnove za izradu programa obučavanja i osposobljavanja u zaštiti i spašavanju;

   6) smjernice za istraživačku i razvojnu djelatnost od značaja za zaštitu i spašavanje;

   7) pregled očekivanih troškova sa izvorima financiranja.

Program iz stavka 1. ovoga članka donosi se za razdoblje od najmanje pet godina.

Ako se analizira članak 28. stavak 2. točka 2), Zakona vidjet će se da Uprava za civilnu zaštitu i vatrogastvo izrađuje procjenu ugroženosti za područje kantona, a isto je utvrđeno i za općinsku službu CZ, da izrađuje procjenu ugroženosti na području općine.

U tom smislu, ti poslovi su i sistematizirani za određena radna mjesta sukladno Pravilniku o unutarnjoj organizaciji (i sistematizacij).

Svi organi i službe vlasti, odnosno, civilne zaštite donose Program razvoja /pet godina/, a za svaku godinu Skupštini, Općinskom/gradskom vijeću podnose izvješće o realizaciji, čime ujedno pravdaju trošenje namjenskih sredstava za zaštitu i spašavanje. To izvješće o realizaciji projekata iz Programa razvoja i utrošku namjenskih sredstava – svaku godinu, organ izvršne vlasti (u suradnji sa svojim stručnim organom/službom za CZ, podnosi uz izvještaj o realizaciji Proračuna i time dobiva zeleno svjetlo za nastavak realizacije Programa.

Sustav zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara, u stručnom smislu, utemeljen je na dva zakona, i to:

Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području Federacije Bosne i Hercegovine[3], i
Zakon o zaštiti od požara i vatrogastvu[4]

Uspostava sustava zaštite i spašavanja moguća je tek, uspostavljanjem svih propisanih struktura civilne zaštite, uspostavljanjem organizacije i uvezivanjem u jedinstvenu organizaciju, objedinjavanjem ljudskih i MTS resursa, te osposobljavanjem kroz različite oblike educiranja. Na grafici u prilogu, prikazan je radni okvir za razinu Federacije BiH, što bi po načelu analogije trebalo razvijati i na nižim razinama.

Pošto su ovi zakoni doneseni u različito vrijeme, a zakon pod A) je stariji (osnovni), to se svi dokumenti pod B) ugrađuju u strukturu dokumenata pod A), čime se postiže plansko jedinstvo i tako se zaokružuje planska podloga za djelovanje sustava zaštite i spašavanja !

Nastavlja se…

U sljedećem nastavku: FINANCIRANJE I NADZOR U CIVILNOJ ZAŠTITI

[1] International Civile Defense Organization (ICDO) – Međunarodna organizacija civilne obrane/zaštite;

[2] Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća „Službene novine Federacije BiH“, br.: 39/03, 22/06. i 43/10.);

[3] „Službene novine Federacije BiH“, br.: 39/03, 22/06 i 43/10.

[4] „Službene novine Federacije BiH“, broj 64/09.;