Preokret

Njemačka za vraćanje duga; Syriza za podjelu na dobar i loš dug

Vijesti / Flash | 26. 01. 2015. u 13:07 R.I.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Njemačka kancelarka Angela Merkel očekuje da će nova grčka vlada poštovati dogovor koji je postigla s međunarodnim kreditorima'', izjavio je danas njezin glasnogovornik Steffen Seibert, nakon pobjede krajnje ljevičarske stranke Syriza na izborima u Grčkoj.

''Naše je mišljenje da je važno da nova vlada nastavi primjenjivati mjere za nastavak ekonomskog oporavka Grčke. To znači i da Grčka treba poštovati ono što je ranije dogovorila'', rekao je Seibert.

A Grčka je danas dobila novu vladu, poslije kraćih pregovora na kojima je mala desničarska Nezavisna partija Grka (ANEL) pod vodstvom Panosa Kamenosa prema očekivanjima pristala da podrži pobjedničku Syrizu koja je na jučer održanim izborima osvojila 149 mjesta u parlamentu, samo dva manje od većine.

I Siriza i stranka ANEL, koja je na izborima osvojila nešto manje od pet posto glasova, protive se mjerama štednje koje je dosadašnja vlada premijera Antonisa Samarasa prihvatila kao uvjet za dobijanje finansijske pomoći od Evropske unije i Međunarodnog monetarnog fonda.

Alexis Tsipras je sinoć nakon proglašenja izborne pobjede poručio da Grčka ostavlja iza sebe poniženja i katastrofalne stroge mjere štednje i da takozvana "trojka" odlazi u prošlost.

Yanis Varoufakis, profesor Teorije ekonomije, koji je gostovao na brojnim svjetskim sveučilištima, vjerojatno je ministar financija u novoizabranoj grčkoj Vladi.

Za HRT-ovu emisiju Horizonti još 2013. godine rekao je da je naziv njegove knjige "Globalni Minotaur" metafora za globalni ekonomski sistem koji je uspostavljen nakon propasti sistema iz Bretton Woodsa 1997., a koji se urušio 2008. zbog financijske implozije.

''Prvi put se pojavio globalni hegemon koji se temeljio na sposobnosti recikliranja tuđih profita i suficita. Obično velika carstva stvaraju viškove, ali u tom razdoblju SAD je reciklirao tuđe viškove a istodobno stvarao veliki deficit, koji je doduše pogonio tvornice u Njemačkoj, Kini i Japanu. Kad se taj sustav urušio zbog arogancije Wall Streeta svjetsko gospodarstvo je ušlo u krizu koja još traje'', smatra Varoufakis, koji tvrdi kako u Europi postoje tri najveće krize.

Prva je kriza bankarskog sektora u kojem je sve i počelo, druga je kriza javnog duga, a treća je nedovoljno ulaganje zbog kojeg je recesija asimetrična.

''Naš prijedlog je skroman jer ne predlažemo osnivanje Sjedinjenih europskih država ili savez državnih riznica. To nam ne bi pomoglo da se kratkoročno uhvatimo u koštac s krizom. Trebali bismo mobilizirati postojeće institucije da bismo riješili te tri krize. Potreban je mehanizam, a Europski stabilizacijski mehanizam je za to sposoban, uz pomoć kojega bi se ujedinio europski bankarski sustava te preinačila vlasnička glavnica. ESM je stvoren da bi posuđivao novac Grčkoj ili Portugalu, ali to ne bi trebala biti njegova zadaća. Trebao bi se brinuti za banke'', kaže Varoufakis.

''Prijedlog Syrize što napraviti s dugom je podjela duga svake države na dva dijela, na dobar i loš dug. Dobar dug je onaj koji je bio dopušten ugovorom iz Maastrichta. Tim se dijelom treba baviti Europska središnja banka tako što će se uime zemalja članica zaduživati na međunarodnom tržištu, a taj bi novac trebala iznajmljivati zemljama članicama'', objasnio je Varoufakis.

Gostujući na HRT-u rekao je kako trebamo New Deal za Evropu poput Rooseveltova 1933.

''Postoji golem dug, ali i jednako golema ušteđevina koja se ne koristi. Viškovi koje nitko ne ulože u produktivne djelatnosti koje će donijeti prihode kojim će se otplatiti dugovi. Trebamo mehanizam koji će osloboditi postojeće troškove kako bismo otvorili radna mjesta i tako otplatili dugove. No, to se neće dogoditi ako se prepustimo automatskom djelovanju tržišta. Također, u Europi imamo slabo iskorištenu instituciju Europsku investicijsku banku. Dovoljno je da sklopi partnerstvo s Europskom centralnom bankom kako bi potaknula ulaganja, posebno u gospodarstvu, koja trebaju prihode da bi otplatila dugove, osobito u zemljama periferije'', rekao je HRT-u budući grčki ministar.

Kopirati
Drag cursor here to close