Na današnji dan, 7. veljače 2014. godine zapaljenje su i demolirane zgrade mostarske gradske Vijećnice, gradske Uprave, Vlade i Skupštine Hercegovačko-neretvanske županije te središnjice HDZ-a i SDA u Mostaru.

Naime, uništavanje zgrada uslijedilo je nakon prosvjeda građana zbog iskazivanja nezadovoljstva stanjem u državi, kada je masa krenula u prosvjednu šetnju.

Prosvjedna šetnja ulicama Mostara ubrzo se pretvorila u incident. Prvo su uništeni prozori na zgradi Vlade HNŽ-a, nakon čega ulaz u zgradu te sama unutrašnjost. Od zgrade Vlade, prosvjedinici su se okomili na zgradu gradske Vijećnice zatim i gradske Uprave u naselju Cernica, gdje su ispred zgrade uništena četiri vozila.

Iz Cernice, prosvjednici su se uputili prema zgradi HDZ-a gdje su razbijeni prozori i uništena unutrašnjost i dio garaže, a nastradalo je i dostavno vozilo. U blizini HDZ-a, razbijeni su i prozori na zgradi Agencije za identifikacijske dokumente.

Osim HDZ-a, uništena je i zgrada županijskog SDA i Gradskog vijeća Mostara, gdje je i zapaljeno vozilo. Prosvjednici su pokušali demolirati i Centar za kulturu. Foto: Bljesak.info / Prosvjedi u Mostaru 2014. godine Tek nakon napada na zgradu županijske Skupštine, gdje je također zapaljeno vozilo, reagirala je policija. Tada je Jedinica operativne podrške MUP-a bacila suzavac među demonstrantima te su uslijedila privođenja. Nakon toga, prosvjedi građana su završili, a više osoba je ozlijeđeno.

MUP je, u srpnju te godine, objavio popis osumnjičenih osoba za sudjelovanje u paljenju institucija i stranačkih sjedišta, kada je identificirala 43 osobe. Tadašnji glasnogovornik MUP-a HNŽ-a Srećko Bošnjak, za Bljesak.info je rekao kako je policija podnijela izvješće nadležnom Županijskom tužiteljstvu kao dopunu ranije podnesenih izvješća od 12. veljače 2014. godine.

''Navedeno izvješće Tužiteljstvu sadrži podatke o imenima kolovođa i sudionika u navedenim događajima, te se precizira pojedinačno sudjelovanje svih pojedinačno na pojedinim lokalitetima i opisuje aktivno sudjelovanje u navedenim zbivanjima na pojedinim lokalitetima – objektima'', rekao je Bošnjak te dodao kao se pri sačinjavanju izvješća naveo popis od ukupno 116 dokaza u vidu iskaza, svjedočenja, video zapisa, fotografija i druge vrste dokaza koje se navode u predmetu upućenom tužiteljstvu.

Nakon toga, nije bilo očitovanja policije, Tužiteljstva i institucija o konkretnoj šteti te izvršiteljima ovih aktivnosti. Tih dana (prosvjedi su počeli u Tuzli 4. veljače, op.a.) prosvjedovalo se i na ulicama Sarajeva, Tuzle, Bihaća, Zenice i drugih gradova.

Tijekom nereda zapaljene su zgrade Predsjedništva BiH, vlada Zeničko-dobojskog, Tuzlanskog i Kantona Sarajevo, te zgrade općina Zenica i Tuzla. Prosvjedi u BiH, nazvani i bosansko proljeće a među političarima korišteni za prepucavanja o umiješanosti u poticanje prosvjednika, počeli su zbog nezadovoljstva radnika u tuzlanskim privatiziranim poduzećima.

Radnici su, naime, tražili da im se isplate sve zaostale plaće i sva dugovanja prije procesa privatizacije. No, krenuo je bunt građana. Organizirani su plenumi, ali se na kraju nije dogodilo ništa. Uslijedile su neke ostavke, a do promjena, koje su u početku zahtijevali prosvjednici, nije došlo. Pokazalo se kako su ipak oni na dužnostima iz svega, kao i uvijek, izvukli korist.