Mostar: Predstavnica sefardskih Židova ne planira zatražiti španjolsko državljanstvo

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Komentirajući odluku španjolskih vlasti da sefardski Židovi iz BiH mogu zatražiti državljanstvo te zemlje, Erna Cipra Danon iz Židovske općine Mostar smatra kako u BiH neće biti velikog interesa za to zbog, kako je navela, kompliciranih uvjeta koje je potrebno ispuniti da bi se dobilo španjolsko državljanstvo.

Ona sama, kao jedina pripadnica sefardskih Židova u Mostaru, istaknula je u razgovoru za Fenu kako ne planira zatražiti španjolsko državljanstvo te da nema namjeru napuštati BiH.

''Koliko sam ja vidjela, za dobivanje španjolskog državljanstva i nema nekog posebnog interesa kod nas jer sam postupak izgleda jako komplicirano, od toga da se mora znati jezik, do toga da se moraju poznavati i španjolski ustav i kultura'', kazala je Cipra Danon.

Dodala je kako je sve ovo asocira na jedan židovski običaj, odnosno zavjet.

''Kod nas Židova postoji zavjet da kada te istjeraju iz tvoje kuće, odnosno doma, ti poneseš ključ kao simbol nade da ćeš se vratiti'', zaključila je Cipra Danon.

Prema pisanju medija, oko 300 sefardskih Židova u Hrvatskoj, BiH i Srbiji moglo bi zatražiti španjolsko državljanstvo nakon što je u listopadu na snagu stupio zakon kojim Španjolska omogućava dvojno državljanstvo potomcima sefarda izgnanih iz te zemlje prije više od 500 godina, procjena je predstavnika židovskih zajednica u ove tri zemlje.

Svi koji apliciraju za španjolsko državljanstvo moraju dokazati podrijetlo te proći ispit španjolskog jezika, kulture i poznavanja ustava. Prijave u veleposlanstvima i konzulatima počele su u listopadu i trajat će tri godine.

Dio sefardskih Židova je između 15. i 17. stoljeća iselio u Grčku, tada u sastavu Otomanskog carstva, od kuda su neki krenuli prema BiH i Srbiji. "Danas u BiH živi oko 1 000 Židova, od čega većina sefardskog podrijetla", kazao je Jakob Finci, predsjednik Židovske zajednice BiH.

"Teško je reći koliko će ih htjeti aplicirati za državljanstvo Španjolske, ali za pretpostaviti je da će ih biti između 100 i 200", dodao je Finci.

Finci, 72-godišnji odvjetnik, najmlađi je član sefardske zajednice koji govori 'ladino', srednjovjekovni hebrejsko-španjolski jezik. Institut Cervantes, španjolska javna institucija za promicanje španjolskog jezika, priprema ispite znanja jezika i osnovnih podataka o Španjolskoj.

"Čekaju se detaljne instrukcije, a u BiH se govori i o davanju jednake mogućnosti muslimanima izgnanima iz Španjolske", napominje Finci.

Za prva 4 302 potomka sefarda kojima je odobreno španjolsko državljanstvo proces bi trebao završiti za tri mjeseca, čime će propustiti mogućnost izlaska na španjolske parlamentarne izbore 20. prosinca.

Nakon što budu obaviješteni o dobivanju državljanstva, imaju rok od 180 dana za odlazak u ured građanskog registra gdje će zatražiti upis, te predati ovjereni rodni list iz zemlje porijekla preveden na španjolski jezik, a također i potvrdu o nekažnjavanju. Na kraju će dati zakletvu, odnosno obećati vjernost španjolskom kralju te se pokoriti španjolskom ustavu i zakonima.