Mostar i HNŽ trebaju učiniti više za gluhe i nagluhe osobe

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Najveći praznik gluhih i nagluhih osoba 'Međunarodni dan gluhih i znakovnog jezika' obilježila je u subotu navečer i Udruga gluhih Sluh Mostar. Udruga ‘Sluh’ u Mostaru broji stotinjak članova, dok Hercegovačko-neretvanska županija (HNŽ) zajedno sa Zapadnohercegovačkom broji skoro 2 000 članova gluhih i nagluhih osoba.

Zahvaljujući ovoj udruzi Mostar je izabran između 133. grada svijeta, kao domaćin Kongresa Svjetske organizacije gluhih.

Prigodnim domjenkom i obraćanjem javnosti članovi ove udruge željeli su skrenuti pozornost na probleme s kojima se susreću u svakodnevnom životu, a najveći od tih problema su nemogućnost školovanja i zaposlenja.

Bešlić obećao pomoć

Manifestaciji povodom međunarodnog tjedna gluhih i znakovnog jezika su nazočili gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić, te Slađan Bevanda predsjednik GO HDZ-a Mostar.

''Iskrene čestitke na vašem danu, sa željom da vam život u Mostaru, županiji i BiH bude svakim danom sve lakši. Želimo vam da kao udruga budete još jači, te da uz pomoć političkih vlasti u gradu i županiji postignete vaše ciljeve kako bi bili ravnopravniji građani i kako bi mogli ostvariti pravo obrazovanja i pravo rada'', rekao je Bešlić, čestitajući Udruzi i organiziranje Svjetskog kongresa.

Zdravstveno osiguranje HNŽ-a za gluhe i nagluhe osobe mjesečno izdvaja iznos od 250 KM, dok ZHŽ izdvaja oko 400, a gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić je ovoj udruzi obećao da će izdvojiti još toliko novca za svako dijete koje krene u školu, a pokušati će isto osigurati i u Županiji.

Slađan Bevanda u kratkom obraćanju prisutnima je kazao kako je dobro upoznat s problemima gluhih i nagluhih osoba, te da ova županija i grad moraju učiniti puno više za njih.

HNŽ i Mostar moraju učiniti više

''HNŽ i Mostar moraju učiniti puno više da ovi ljudi imaju kvalitetnu skrb u Mostaru i da se mogu lakše živjeti. Nedavno sam razgovarao s udrugama civilnih invalida koji isto imaju potrebe i probleme koje lako rješive, npr da se stave table koje će im dati prednost pri čekanju u redu, no nažalost ni takvih stvari nema u Mostaru. Mislim da možemo početi s malim stvarima, s kojima se može stvoriti okružje što je moguće ugodnije'', rekao je Bevanda.

Predsjednik Udruge 'Sluh' svim gluhim i nagluhim prijateljima je čestitao ovaj jedinstveni praznik, u nadi kako će se prepoznati njihove potrebe.

Podsjećamo, Međunarodni tjedan (Dan) gluhih slavi se u cijelom svijetu svake godine posljednjeg tjedna u mjesecu rujnu. Cilj obilježavanja Međunarodnog tjedna gluhih je podizanje svijesti javnosti o specifičnim problemima i potrebama gluhih osoba, što je jedna od temeljnih pretpostavki za poboljšanje njihova položaja u društvu i kvalitete života. Posljedica senzibilizacije javnosti bila bi upoznavanje i pronalaženje načina za rješavanje te specifične problematike. Provedene aktivnosti rezultirat će i boljom educiranošću gluhih osoba o sredstvima koja su korisna za njihovu bolju i jednostavniju komunikaciju, čime je omogućena integracija u širu društvenu zajednicu i poboljšana kvaliteta života te populacije. Organizacije širom svijeta različitim aktivnostima i kampanjama nastoje skrenuti javnosti na probleme s kojima se suočavaju gluhe osobe.

Taj tjedan također podiže solidarnost među samim gluhim osobama i njihovim pomagačima te se koristi za stimuliranje većih napora u promicanju prava gluhih osoba širom svijeta na bolje obrazovanje i veće zapošljavanje. Međunarodni dan gluhih ima dugu povijest. Svjetska federacija gluhih (WFD) prvi je put lansirala Međunarodni dan gluhih 1958. godine; ''dan'' je kasnije produžen na ''tjedan''. 1. svjetski Kongres WFD-a održao se u rujnu 1951. godine te je odlučeno da se proslava Tjedna gluhih održi u mjesecu rujnu kao uspomena na taj veliki događaj.

Vlasti nisu upoznate s potrebama gluhih i nagluhih

Svjetska federacija gluhih (WFD) međunarodna je nevladina organizacija koja predstavlja oko 72 milijuna gluhih osoba širom svijeta. Procjenjuje se da više od 80% od tih 72 milijuna živi u zemljama u razvoju, gdje su vlasti rijetko upoznate s njihovim potrebama i željama.

Priznata od Ujedinjenih naroda (UN), WFD blisko surađuje s UN-om i njegovim različitim agencijama u promicanju ljudskih prava gluhih osoba u skladu s: načelima i ciljevima Povelje UN, Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima i drugim općim aktima i preporukama UN-a i njegovih specijaliziranih agencija. Kada je potrebno, WFD primjenjuje posebne pravne ili upravne mjere kako bi osigurala da gluhe osobe u svakoj zemlji imaju pravo na očuvanje vlastitog znakovnog jezika, svoje organizacije te kulturne i druge aktivnosti. U WFD-u najvažniji prioriteti za gluhe osobe u zemljama u razvoju su prava na znakovni jezik, ostvarenje jednakih mogućnosti u svim sferama života, uključujući pristup obrazovanju i informacijama.