Ukupno 42 disciplinska postupka protiv sudaca i tužitelja okončana su tijekom 2019. pred Disciplinskom komisijom Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV), dok je u istom periodu bilo 46 pokrenutih postupaka.

Iz VSTV-a su za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) potvrdili da je povećan broj pokrenutih disciplinskih postupaka u 2019., dok iz Ureda disciplinskog tužitelja kao zabrinjavajući podatak navode visok stupanj osnovanih pritužbi.

Mirza Hadžiomerović iz Ureda disciplinskog tužitelja kaže da je osim rekordnog broja pokrenutih disciplinskih postupaka u 2019. zabrinjavajuće i da se radi o zaista visokom udjelu osnovanih pritužbi koji iznosi 6,5 posto.

“Sad se nekom laiku može učiniti da je to malo, pogotovo ako je 90 i nešto posto neosnovanih pritužbi, a ostatak je osnovan. Međutim, ako imamo referentne vrijednosti u svijetu koje iznose od 1 do 2 posto, onda je cifra zaista visoka”, navodi Hadžiomerović i dodaje kako je BiH u prvih pet zemalja u Europi po broju pokrenutih postupaka protiv sudaca i tužitelja.

“To je po meni jedan zabrinjavajući trend da disciplinska pitanja završavaju postupcima. Sigurno je da neadekvatna imenovanja i neadekvatne obuke također doprinose tom broju povećanih disciplinskih postupaka”, smatra Hadžiomerović.

Pred Disciplinskom komisijom VSTV-a su u 2019. okončana 42 postupka, od kojih je 25 pokrenuto u istoj godini, a 17 godinu ranije.

U proteklih pet godina pokrenuta su ukupno 164 disciplinska postupka, a njihov broj se od 2017. povećavao svake godine.

Ured disciplinskog tužietelja je tijekom 2019. zaprimio 797 pritužbi i 46 ih je registrovao po službenoj dužnosti, a u istom periodu je riješeno 1.036 pritužbi, od čega ih je odbačeno 969, dok je pokrenuto 46 disciplinskih postupaka kojima je obuhvaćeno 67 pritužbi, podaci su VSTV-a gdje napominju da se riješene pritužbe odnose na one koje su zaprimljene od 2017. do 2019. godine.

Deset kazni smanjenjem plaće

Tijekom 2019. godine je Disciplinska komisija izrekla mjere u 37 postupaka, u tri postupka je tužba odbijena kao neosnovana, dok je u jednom slučaju odbačena kao nedopuštena, a jedan postupak je obustavljen usljed smrti suca.

“U deset postupaka je izrečena pismena opomena koja se javno ne objavljuje. Javna opomena je izrečena u 15 postupaka, do smanjenja plaće je došlo u deset postupaka, dok je u dva slučaja došlo do razrješenja dužnosti suca, odnosno tužitelja”, naveli su u VSTV-u.

Arben Murtezić, nekadašnji glavni disciplinski tužitelj kaže da Ured na osnovu dokaza podiže i zastupa tužbu, kao i da je zakonom propisano da je u roku od dvije godine od podnošenja pritužbe potrebno pokrenuti postupak, ali da su izrečene mjere isključivo u nadležnosti VSTV-a.

“Ne mislim da je oštrina mjere ključna stvar u disciplinskom postupku. Mislim da samo pokretanje postupka, odnosno sama istraga značajno doprinose nekom osjećaju odgovornosti u pravosuđu. Veliki broj pritužbi ne treba zavarati u odnosu na broj pokrenutih postupaka. Ogroman broj žalbi se ranije, a vjerujem i sada, odnosi praktično na sudske presude, na tužilačke odluke, na neke stvari na koje Ured nema i ne smije da ima utjecaja”, smatra Murtezić.

Ured disciplinskog tužitelja je, prema podacima VSTV-a, u 2019. pokrenuo deset postupaka po predmetima formiranim po službenoj dužnosti, a Hadžiomerović navodi da je u 2018. otprilike svaka 16 pritužba registrovana na taj način, bilo da se radi o navodima iz medija, bilo na osnovu odluka Ustavnog suda ili na osnovu informacija koje dostave sudovi, tužiteljstva i druge institucije, te da se radi o “poprilično” visokom broju registriranih predmeta.

Transparency International (TI) u BiH je nedavno objavio analizu o disciplinskoj odgovornosti nositelja pravosudnih funkcija u kojoj je zaključeno da VSTV treba poboljšati transparentnost disciplinskih postupaka i visine disciplinskih kazni za suce i tužitelje.

“Propisana skala disciplinskih mjera nije dovoljno prilagođena niti precizno definisana da zadovolji princip represivnog i preventivnog cilja koji samim izricanjem određene disciplinske mjere treba biti postignut”, navodi se u ovoj analizi.

Nadalje u analizi stoji kako još uvijek postoji blaga kaznena politika, što je u izvještajima navodila Evropska komisija – da izrečene mjere nisu dovoljno odvraćajuće, odnosno da su previše blage, kao i da je transparentnost disciplinskih postupaka protiv nosilaca pravosudnih funkcija u BiH “više nego upitna”.

Trend blagih kazni

Na upit BIRN-a BiH da se dostave podaci ko je sve u 2019. godini disciplinski kažnjen, odnosno tko je oslobođen odgovornosti i gdje je tužba odbačena, u VSTV-u su odgovorili da se traženi podaci nalaze na web stranici u “anonimiziranoj” formi u skladu sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka.

Murtezić kaže kako se kritike da izrečene sankcije nisu oštre godinama ponavljaju, ali i da misli da suština nije u broju izrečenih mjera, jer disciplinske komisije jedino znaju stanje u postupku.

“Točno je da postoje kritike dugo, ali s druge strane ne smije se na osnovu nekih navoda koji se čuju u javnosti donositi odluka. To su dugi i teški formalni postupci, tako da ono što je rezultat tog postupka je praktično ono čega se treba držati”, dodaje Murtezić.

Hadžiomerović je mišljenja da je Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće počelo da shvaća i uzima te preporuke i donosi oštrije mjere u odlukama u kojima je utvrđena odgovornost.

“Ne možemo reći da su u svakom predmetu kazne blage, ali to jeste nekakav generalni trend. To je nešto što je više puta navedeno u izvještajima Europske komisije da izrečene mjere nisu dovoljno odvraćajućeg karaktera”, kaže Hadžiomerović.

VSTV je nedavno donio odluku o razrješenju dužnosti Milene Rajić, sutkinje Općinskog suda u Sarajevu, zbog nemara ili nepažnje u vršenju službene dužnosti, a nakon što je Drugostupanjska disciplinska komisija uvažila žalbu Ureda disciplinskog tužitelja u odnosu na ranije izrečenu mjeru.

Pri izricanju sankcije, VSTV je imao u vidu između ostalog, raniju disciplinsku odgovornost Rajićeve, a protiv koje se u Kantolanom sudu Sarajevo vodi krivični postupak u predmetu “Kurir” za nezakonitu uknjižbu nekretnina, dok je za slična djela optužena i u predmetu “Pravda” skupa s Alijom Delimustafićem i više osoba.

U 2019. godini, prema podacima VSTV-a, vođena su dva postupka protiv tužitelja Tužiteljstva BiH gdje je u jednom slučaju izrečena mjera smanjenja plaće na period od šest mjeseci, dok je u drugom tužba u cijelosti odbijena kao neosnovana.

Osim toga, pokrenuto je 13 disciplinskih postupaka protiv nositelja pravosudnih funkcija koji su ranije već bili oglašeni odgovornim.

“Ranije izrečene mjere ne utječu u smislu posebne prevencije prema njima jer nastavljaju sa prekršajima, što se utvrdi nakon rješavanja pritužbe. Možemo također reći da ne utječu u smislu prevencije u čitavom pravosuđu, s obzirom da se povećava broj disciplinskih postupaka”, naglašava Hadžiomerović.

Dodaje kako Ured disciplinskog tužitelja nastoji da se postupci okončaju i brže nego što to predviđa zakon i da je prosječan rok trajanja pritužbe 12 mjeseci, ali da nastoje da to još dodatno smanje, pogotovo kod prioritetnih predmeta, za šta bi ipak, prema njegovom mišljenju, trebalo više ljudi i resursa.

Ovaj tekst je izmijenjen 29. marta 2020. u dijelu izjave Mirze Hadžiomerovića, u kojem je naveo da su referentne vrijednosti osnovanih pritužbi u svijetu od 1 do 2 posto. Orginalno je u tekstu greškom BIRN-a BiH bilo navedeno da ova vrijednost iznosi 0.1 do 0.2 posto.