Određivanjem mjera zabrane Sud BiH je praktično utvrdio osnovanu sumnju da je general Atif Dudaković odgovoran za ratne zločine počinjene 1995. godine u okviru akcije ''Sana'', objavio je portal Žurnal.

Konkretna odgovornost Dudakovića i ostalih bit će utvrđena tijekom sudskog postupka, ali postojanje ratnih zločina u okviru akcije ''Sana'' više je nego očigledno.

Kako navodi Žurnal, Tužiteljstvo BiH sumnjiči Dudakovića, a Sud BiH potvrđuje osnovanost sumnje, da je kao zapovjednik Petog korpusa počinio krivično djelo zločin protiv čovječnosti, te krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva.

Orašac

Tako su, prema navodima Tužilaštva BiH, dana 13. ili 14. rujna 1995., u predjelu Ripča, tučnije u mjestu Orašac, pripadnici Petog korpusa Armije RBiH doveli Atifu Dudakoviću trojicu pripadnika Vojske RS koji su se prethodno predali. Dudaković ih je kratko ispitao, nakon čega su ova trojica zarobljenika ubijena.

Likvidaciju su, prema navodima Tužiteljstva BiH, izvršili Ekrem Dedić, pomoćnik komandnta za logistiku 5. bataljona vojne policije, te Sanel Šabić, vojni policajac koji je bio član osiguranja generala Dudakovića. Problem, međutim, predstavlja činjenica da Tužiteljstvo nije utvrdilo identitet ove trojice ubijenih pripadnika Vojske RS, navodi Žurnal.

Krnjuša

Sličan događaj dogodio se i u selu Krnjuša kod Bosanskog Petrovca. Tada su, prema navodima Tužiteljstva, trojica pripadnika Vojske RS-a, ne znajući kome se obraćaju, prišli grupi pripadnika Petog korpusa među kojima je bio i general Dudaković. Nakon što su Dudakovićevi pratioci shvatili da se radi o neprijateljskim vojnicima, zapucali su. Jednog vojnika Vojske RS su odmah ubili, dok su druga dvojica ranjeni. General Dudaković je, potom, ispitao jednog od ranjenika, da bi Husein Balagić i Ale Hodžić zvani Pumparica nakon toga ubili obojicu ranjenika.

Vođenica

Zapovjednik Petog korpusa, međutim, ne spominje se u slučaju iz sela Vođenica. Tu su, naime, pripadnici 2. bataljona Petog korpusa Armije BiH zarobili trojicu pripadnika Vojske RS i to Žarka i Lukicu Latkovića, te Milana Jeličića. Izveli su ih u dvorište jedne kuće gdje su ih prethodno pretukli, nakon čega je Muharem Alešević ubio jednog zarobljenika. Drugu dvojicu zarobljenika ubio je Osman Veljačić zvani Zelena Beretka koji je kasnije poginuo. Posmrtni ostaci ubijene trojice vojnika pronađeni su i ekshumirani iz zajedničke grobnice u kojoj je pronađeno i tijelo Jove Miljuša, kojeg je također, u prisustvu Fatmira Muratovića ubio poginuli Osman Veljačić.

Bosanski Petrovac

Nadalje, Dudaković i još osam njegovih suradnika osumnjičeni su da su 15. rujna počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Bosanskom Petrovcu. U ranim jutarnjim satima, iza tadašnjeg motela u gradu, dovedeno je najmanje šest vojno sposobnih muškaraca srpske nacionalnosti među kojima su bili vojnik Miloš Stupar i civil Janko Bursać. Fatmir Muratović je, potom, tražio dobrovoljce koji će izvršiti likvidaciju. Ubojstva je počinio Osman Veljačić zvani Zelena Beretka. Posmrtni ostaci Miloša Stupara razmijenjeni su 1. lipnja 1996. godine u mjestu Koprivna kod Sanskog Mosta, dok su posmrtni ostaci Janka Bursaća ekshumirani 1999. godine s goblja Šeledi.

Istog dana, iza motela u Petrovcu dovedena je grupa od 24 osobe među kojima je bilo i nekoliko žena. Četvoricu zarobljenika su, nakon premlaćivanja ubili i bacili u jamu iskopanu na mjestu gdje su ih doveli. Nešto kasnije, na istom mjestu ubijeno je sedam zarobljenika srpske nacionalnosti, a prethodno ih je, prema navodima Tužiteljstva, ispitao general Dudaković. U zarobljenike su pucali Safet Salihagić, Adis Zjakić, Sanel Šabić, Hasan Ružnić, te Ibrahim Šiljdedić. Sumnja se da je na tom lokalitetu ukupno ubijeno 40 osoba među kojima su Milenko Macura, Miodrag Gačić, Nebojša Timarac, Radolav Bojić, Slavoljub Obradović, Dragan Arsenić, Milan Tovirac i drugi. Svi su bašeni u tri grobnice ranije iskopane na tom području.

Dan kasnije, 16. rujna zarobljeno je osam pripadnika Vojske RS i to: Drago Delić, Božidar Srdić, Kosta Petković, Miln Čeko, Milivoj Pilipović, Draško Jojić i Dragan Tadić. Odvedeni su na raskrsnicu puteva Bukovac – Miljačica, gdje su sami sebi morali iskopati raku. Četvorica pripadnika Armije BiH su ih potom likvirali. Dijelovi posmrtnih ostataka Koste Petkovića i Drage Delića su razmijenjeni 1. lipnja 1996.godine. Posmrtni ostati ostalih ubijenih pronađeni su godine 2012. u primarnoj grobnici na lokalitetu Klenovac, te u masovnoj grobnici ''Jezero Privilica'' u Bihaću.

Osim navednih slučajeva, Tužiteljstvo Dudakovića i ostale sumnjiči da su počinili ubojstva najmanje 60 civila na području Bosanskog Petrovca i okolnih sela Oraško Brdo, Bjelaj, Vrtoče, Vođenca, Medeno Polje, Revnik ... U pitanju su, uglavnom, starije osobe među kojima su Ilija Runić rođen 1905.godine, zatim Nikola Kovačević rođen 1910., David Stupar rođen 1908., Anđa Vujinović rođena 1915., Darinka Runić rođena 1909. godine i drugi.

Ključ

Također je naveden i popis najmanje trideset civila koji su ubijeni u Ključu i okolnim selima Zavolje, Sanica Gornja, Korjenovo, Jarice ... Uglavnom se radi o starijim osobama među kojima je Tomo Jurišić rođen 1906, Mlađen Stanarević rođen 1916., Bosiljka Kasapović, Obrad Đukić, Stana Čekić i drugi.

Uništavanje hramova

Tužiteljstvo još sumnjiči Dudakovića i ostale da su u osvojenim selima palili pravoslavne crkve. U selu Prkosi zapaljen je hram Presvete Bogorodice, u selu Bjelaj devastirana je crkva Svetog Georgija, dok je parohijski dom zapaljen, u selu Vrtoče zapaljen je krov crkve Svetog Proroka Ilije, u selu Vođenica devastirana je crkva Uspenja Presvete Bogorodice, u selu Suvaja devastiran je hram Pokrova Presvete Bogorodice ...

Crkve su devasetirane ili zapaljene i u srpskim selima na području Ključa, Sanskog Mosta i Bosanske Krupe. Ovom akcijom, nesporno, zapovijedao je general Atif Dudaković, piše Žurnal.