Događaji iz '90-ih godina, posebno rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, imali su veliki utjecaj na Zapadni Balkan i doprinijeli su “preseljenju” pojedinih žarišta organiziranog kriminala izvan zemalja bivše Jugoslavije, te Albanije, pokazuje izvještaj Waltera Kempa, dugogodišnjeg člana Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC) i predsjednika Međunarodnog instituta za mir.

Izvještaj “Transnacionalna hobotnica – globalna žarišta organizirananog kriminala sa Zapadnog Balkana” pokazuje da kriminalne grupe s Balkana sve više djeluju u inostranstvu, te gdje se nalaze globalna žarišta aktivnosti kriminalnih skupina sa Zapadnog Balkana, kao i kakva je njihova veza s događajima iz ‘90-ih, ali i novijim zbivanjima.

U izvještaju se navodi da je značajna posljedica rata koja je pospješila kriminalne aktivnosti u inozemstvu imigracija. Tijekom 1990-ih godina stotine tisuća ljudi otišlo je u Austriju, Dansku, Nizozemsku, Švedsku i Njemačku. Tako je, navodi se u izvještaju, Zapadna Europa postala globalno žarište, gdje su kriminalne skupine sa Zapadnog Balkana najaktivnije, budući da je to glavno tržište za prodaju droge.

Video: Priča o ratu crnogorskih klanova

Osim Zapadne Europe, kako stoji u ovom izvještaju, globalna žarišta aktivnosti kriminalnih grupa sa Zapadnog Balkana nalaze se u Latinskoj Americi, Turskoj, Južnoj Africi i Australiji. Prema Walteru Kempu, pokazalo se kako ova žarišta imaju određene sličnosti, ali i važne razlike.

Kako se navodi, u većini žarišta živi značajan broj pripadnika dijaspore sa Zapadnog Balkana, a u nekima ne, poput onih u Latinskoj Americi.

U mnogim žarištima, prema u izvještaju, kriminalne grupe sa Zapadnog Balkana su uznapredovale u kriminalnoj hijerarhiji u posljednjih 20 godina. Muškarci iz malih gradova širom Zapadnog Balkana organiziraju isporuke više tona kokaina iz džungli u Latinskoj Americi do nekih od najužurbanijih luka u Europi, a zatim i do ulica europskih prijestolnica.

Mornari iz malih balkanskih luka koriste jahte u prijenosu droge do Južne Afrike i Australije, ili sudjeluju u krijumčarenju migranata iz Turske do Zapadne Europe.

Između ostalog, izvještaj upozorava kako su ove grupe veoma sposobne, te prihvaćaju nove tehnologije u vlastitu korist, istražuju nove rute i načine krijumčarenja, i peru novac na različite načine preko kriptovaluta ili offshore računa.

Većina kriminalnih grupa sa Zapadnog Balkana ima tendenciju da djeluje diskretno i efikasno u globalnim žarištima, usprkos reputaciji da su nasilne. Većina nasilja između grupa u vezi je s poravnanjem starih računa u okviru same grupe ili s rivalima, navodi se.

Prema izvještaju, od 2015. godine je u krijumčarenju migranata izrazito prisutna i unosna kriminalna aktivnost. Zaustavljanjem protoka ljudi koji stižu do zemalja Europske unije kroz Tursku, otvorila se mogućnost za krijumčarske i švercerske mreže, uključujući i neke sa Zapadnog Balkana.

Podaci prikupljeni za ovaj izvještaj pokazuju da migranti koji dolaze s Bliskog istoka, slijede šest glavnih kopnenih i morskih ruta kako bi stigli do svojih krajnjih odredišta u Europi. Od ovih puteva, tri idu preko zemalja Zapadnog Balkana, od toga dva preko Bosne i Hercegovine.

I dok se problem organiziranog kriminala sa Zapadnog Balkana pomjerio u inozemstvo, aktivnosti tih grupa štete reputaciji zemalja odakle su, ne samo u procesu europskih integracija.

U izvještaju se također navodi da neki od suštinskih uvjeta ranjivosti koji su uzrok zbog kojeg su ljudi napustili Zapadni Balkan i dalje postoje, poput nezaposlenosti, korupcije, nedostatka mogućnosti za napredak, frustracije koju osjećaju prema vlastima i sporog toka pristupanja Europskoj uniji.

U izvještaju se upozorava da “ako se ne riješe ovi problemi, i dalje će postojati jedan broj mladih ljudi na Zapadnom Balkanu ili u dijaspori koji su spremni da rizikuju život zbog kriminala”.