Od početka godine Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH zaprimila je 36 žalbi koje su se odnosile na mobing na radnom mjestu, a građani su se toj instituciji najčešće obraćali zbog neprijateljskog okruženja na radnom mjestu, vrijeđanja i omalovažavanja od strane nadređenih, sprečavanja napredovanja u službi.

''U razdoblju od 1. siječnja do 7. studenoga ove godine od ukupno zaprimljenih 2 402 predmeta, 173 žalbe su se odnosile na različite oblike i osnove diskriminacije, od čega se njih 36 odnosilo na mobing kao jedan od oblika diskriminacije'', rečeno je Feni iz Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH.

Napominju kako žrtve mobinga često ističu da su izložene stresu i da mobing ostavlja posljedice po njihovo zdravlje, a uz žalbu, Instituciji ombudsmena često se prilažu mišljenja psihologa, psihijatara ili drugih stručnih osoba.

Građani su se Instituciji ombudsmena najčešće obraćali zbog neprijateljskog okruženja na radnom mjestu, vrijeđanja i omalovažavanja od strane nadređenih, sprečavanja napredovanja u službi, selektivnog i nepotpunog ostvarivanja prava iz radnog odnosa u pogledu korištenja godišnjeg odmora, prava na stručno usavršavanje i naknade za rad.

S druge strane, označeni odgovorni organi u svojim izjašnjenjima Instituciji ombudsmena ističu kako su navodi podnositelja žalbi neistiniti, da se poslovi ponekad obavljaju u promijenjenim uvjetima zbog specifičnosti radnih procesa, uslijed čega su žalbeni navodi i izjašnjenja označene odgovorne strane suprotstavljena.

Nadređeni najčešći zlostavljači

Odgovarajući na pitanje tko češće vrši mobing na radnom mjestu nadređeni ili radne kolege, u Institucije ombudsmena kažu kako to najčešće rade pretpostavljeni.

Najčešće prijavljivani oblik mobinga je tzv. vertikalni mobing koji postoji kada pretpostavljeni zlostavlja jednog određenog radnika, dok se znatno manji broj žalbi odnosi na horizontalni mobing, tj. mobing između radnika na jednakom položaju u hijerarhijskoj ljestvici, ocjenjuju ombudsmeni.

Izbjegavanje odgovornosti i seksualno zlostavljanje

U praksi, dodaju, prekršitelj je osoba na poziciji moći u odnosu na žrtvu i čini sve kako bi opovrgao postojanje mobinga, pozivajući se na svoja prava koja proizlaze iz raznih internih i općih akata.

Također navode kako u ovoj godini nije bilo registriranih žalbi koje su se odnosile na seksualno zlostavljanje na radnom mjestu.

Što učiniti i kako se zaštititi

Svaka osoba koja smatra da je žrtva mobinga za početak bi se trebala obrati poslodavcu za zaštitu od mobinga, savjetuju iz Institucije ombudsmena.

Ako se to pokaže kao nedjelotvorno ili ne postoji interna procedura za zaštitu od diskriminacije postoji mogućnost podnošenja žalbe Instituiciji ombudsmena koja u skladu sa čl. 7 Zakona o zabrani diskriminacije BiH po žalbi može pokrenuti istražni postupak i zatražiti izjašnjenje poslodavca.

U konačnici žrtve mobinga imaju i mogućnost pokretanja sudskog postupka za zaštitu od diskriminacije.

Prema zakonskoj regulativi sve zakonske mogućnosti se mogu koristiti paralelno, odnosno nije uvjet da se žrtva prvo obrati poslodavcu, zatim Instituciji ombudsmena a potom sudu.

Također je preporučljivo u dijelu koji se odnosi na povrede prava iz radnog odnosa i obraćanje nadležnoj inspekciji rada.

Postupak pred Institucijom ombudsmena je neovisan od sudskog postupka i može se okončati odlukom Ombudsmena o zatvaranju predmeta ukoliko, nakon provođenja istražnog postupka, ocijene kako je žalba neosnovana ili preporukom poslodavcu ako se utvrdi da su navodi o mobingu osnovani, a u cilju prestanka spornih radnji, te ako se utvrdi da ne postoje definirane interne procedure za zaštitu od diskriminacije.