Samo tri osobe zadužene za borbu protiv korupcije u BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Sve razine vlasti, svi poslovi i rješenja životnih problema u Bosni i Hercegovini godinama se vežu uz korupciju, a priča o suzbijanju korupcije, pa i vezivanje antikorupcijskih načela u političke programe, ostaje samo na riječima. Bosna i Hercegovina neizlječivo je oboljela od bolesti zvana korupcija, a liječnici zaduženi za potkupljivog pacijenta nemoćni su.

Nemoć priznaje i državna Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, koja, zbog manjkavosti sustava i aljkavosti nadležnih, nema uposlenih za borbu za koju je zadužena.

''Zbog neusvajanja pravilnika o unutarnjoj organizaciji, od imenovanja rukovodstva do danas, nije bila u mogućnosti zaposliti planirano osoblje. Agencija skoro godinu od imenovanja rukovodstva ima svega tri zaposlena (direktora i dva zamjenika), te nekoliko osoba angažiranih po ugovoru o djelu koji rade osnovne poslove u Agenciji. Osim toga, Agencija je tek nedavno dobila vlastiti proračun'', rekla je za Bljesak.info Sanita Rožajac, savjetnica za medije u spomenutoj Agenciji.

Agencija bez stvarnih podataka

Budući da praktično postoji samo na papiru, Agencija za borbu protiv korupcije nije bila u mogućnosti uraditi niti vlastito istraživanje o zastupljenosti korupcije u BiH. Stoga se vodi podacima istraživanja međunarodnih i nevladinih organizacija, koje ukazuju na prilično veliku zastupljenost korupcije u BiH.

A svi izvještaji o korupciji u BiH su poražavajući, kao i činjenica da su građani borbi i protiv korupcije i njezinom smanjenju više vjerovali prije deset godina negoli sada.

Transparency International u posljednjem izvještaju objavio je kako BiH zauzima 91. mjesto na ljestvici korumpiranih zemalja od 178 zemalja koje je obuhvatilo istraživanje. Od zemalja regije, samo je Kosovo na lošijoj poziciji, a Europska komisija u svom redovitom Izvještaju o napretku BiH ka članstvu u EU za 2011. godinu navodi da je korupcija i dalje široko rasprostranjena u cijelom javnom i privatnom sektoru. Navodi se kako i dalje negativno utječe na sve sfere života, ekonomski razvoj i vladavinu prava.

Nedostatak političkog povjerenja

Zbog toga, kako kažu iz Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH, građani plaćaju najvišu cijenu.

''Građani Bosne i Hercegovine trenutno plaćaju visoku cijenu za korupciju – politička cijena, socijalna cijena i ekonomska cijena korupcije predstavljaju težak teret za živote ljudi općenito, a posebno usporavaju integraciju u EU. Kriterij za članstvo u Europsku uniju, između ostalog, zahtijeva da zemlja kandidatkinja mora postići stabilnost institucija koje jamče vladavinu prava i postojanje funkcionalne tržišne ekonomije. Korupcija podriva i vladavinu prava i funkcionalnu tržišnu ekonomiju'', rekao je za Bljesak.info Andy McGuffie, glasnogovornik Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH.

McGuffie kaže kako zbog korupcije i druge životne sfere plaćaju visoke cijene.

''Politička cijena korupcije je nedostatak političkog povjerenja. Socijalna cijena korupcije su veća nejednakost, isključenje i smanjen društveni kapital. A ekonomska cijena su manji prihodi, smanjen rast, više potrošačke cijene, veći investicijski troškovi, veći neformalni sektor i smanjena konkurencija'', rekao je McGuffie.

Potplaćivanje je postalo pravilo

Nepostojanje pravne države i vladavine prava, korupcija i sprega politike s kriminalom su uz političku nestabilnost osnovni uzroci lošeg ekonomskog i socijalnog stanja u zemlji, smatra ekonomski analitičar iz Banja Luke, Damir Miljević, koji kaže kako zbog toga ulagači u širokom luku zaobilaze BiH, a počeo je i proces deinvestiranja.

''Kroz javne nabavke se godišnje u BiH ukrade gotovo pola milijarde KM, a potplaćivanje za najobičnije stvari je postalo pravilo. Danas ni najobičniji papir ne možete dobiti a da ne "počastite" onoga tko vam je dužan taj papir dati'', kaže Miljević te dodaje kako ono što najviše zabrinjava je gotovo javno i smatra se normalnim, a to je korumpiranje u zdravstvu, školstvu i pri zapošljavanju.

Tatin sin, šerif i 40 hajduka

Ogledan primjer korupcije pri zapošljavanju dao je državni tužitelj Oleg Čavka, govoreći na predstavljanju publikacije o suzbijanju korupcije Centra za istraživačkog novinarstva (CIN). Čavka je naveo slučaj u kojem je načelnik jedne policijske uprave, prema preporuci onih koji bi glasovali za njega, na natječaju zaposlio 40 ljudi od kojih je samo jedna osoba zaposlena bez korupcijskih ''alata''.

Primjer korupcije pri dobivanju posla navodi i CIN u publikaciji 'Suzbijanje korupcije u BiH: 2001-2011'. Naime, sin glavnog tužitelja Tuzlanskog kantona imenovan je u srpnju 2007. godine na mjesto stručnog suradnika u Općinskom sudu u Sarajevu iako u trenutku zaposlenja nije imao položen stručni ispit, što je bio jedan od ključnih uvjeta. Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće, istražio je CIN, pokušalo je zakrinkati slučaj, ali je naknadno objavljeno da je ''tatin sin'' položio pravosudni ispit dva tjedna po okončanju natječaja za posao.

CIN u publikaciji navodi kako je jedna kandidatkinja, koja nije dobila posao na natječaju iako je ispunjavala uvjete, tražila uvid u natječajnu dokumentaciju, ali je Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće odbilo njezin zahtjev. Tako je ostala bez zaposlenja, ali i poražena u svojoj borbi da pokaže nepravilnosti pri zapošljavanju.

Isto je i dati i primiti mito

I dok su ''više sile'' porazile nesuđenu stručnu suradnicu, uvriježeno je mišljenje kako jednaku odgovornost snose i građani kao i korumpirani dužnosnici.

''Obje strane su jednako odgovorne'', kratko je odgovorio McGuffie na pitanje je li sva krivnja na korumpiranim dužnosnicima ili odgovornost snose i sami građani koji nude mito.

Isto tvrde i u Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije.

''I oni koji nude i oni koji primaju mito, snose podjednaku odgovornost za rasprostranjenost korupcije u BiH, jer je to dvostran, a ne jednostran proces. Svaka borba počinje od pojedinca, što ukazuje na to da je uloga građana u prevenciji i borbi protiv korupcije izuzetno važna. Upravo prevencija, dakle buđenje svijesti javnosti o štetnosti korupcije primarni je zadatak ove Agencije i njezina osnovna uloga'', rekla je Rožajac.

Nema političke volje

No, iako se političari zaklinju u borbu protiv korupcije te ju stavljaju u temelje svojih djelovanja (najnoviji je sporazum o koaliciji SDP-a i HDZ-a BiH), ipak je glavni zaključak kako za borbu protiv korupcije nedostaje političke volje.

Rekao je to i zamjenik visokog predstavnika međunarodne zajednice za BiH Roderick Moore na konferenciji posvećenoj suzbijanju korupcije.

''Ne postoji politička volja potrebna da bi se suzbila rastuća korupcija u BiH i to je temeljni razlog zbog kojega ova pojava u BiH dobiva sve veće razmjere'', rekao je Moore upozorivši na nedostatak spremnosti pravosudnog sustava da kazni dužnosnike sklone korupciji.

Činjenice govore kako je manje od trećine prijavljenih slučajeva korupcije bilo istraženo te da je neshvatljivo mali broj slučajeva korupcije sankcioniran sudskim presudama. Samo trećina od gotovo tisuću i pol sudski procesuiranih slučajeva korupcije u proteklih pet godina rezultirala je oslobađajućim presudama, dok su osuđujuće presude uglavnom praćene tek novčanim kaznama.

Krupne ribe na slobodi

Na problem nekažnjavanja korupcije upozorio je i Dino Jahić, zamjenik urednika CIN-a, koji je predstavljajući CIN-ov izvještaj u Sarajevu naglasio kako obično visoki dužnosnici dobiju oslobađajuću presudu, dok su njihove kolege na nižim funkcijama osuđivane, ali najčešće bivaju pomilovane ili oslobođene kazne.

Glavna adresa za borbu protiv korupcije, Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, ne postoji kako bi privodila i provodila represivne radnje, već kako bi ukazivala na žarišta korupcije i pokušavala ih gasiti. Cilj Agencije je educiranje javnosti o štetnosti i posljedicama korupcije, ukazivanje na njezine uzroke i predlaganje mehanizama za preventivu, pa stoga ne može ni govoriti o akcijama koje će rezultirati hvatanjem ''krupnih riba'', koje očito imaju načina da izbjegnu kazne.

''To nije naša nadležnost. Za takve akcije zaduženi su pravosudni i policijski organi, a ne Agencija, čiji je zadatak prevencija i koordinacija, a ne represija'', rekla je Rožajac za Bljesak.info.

Iz Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH kažu kako uz političku volju, nedostaju i veći napori na suzbijanju korupcije te da uklanjanje pojedinaca ne bi donijelo nikakav napredak.

Mijenjanje mentalnog sklopa

''Iako su pojedinci ti koji su podložni korupciji i mogu biti upleteni u korupciju, individualni faktor sam nije cjelovito rješenje. Uklanjanje jedne grupe pojedinaca ne daje nikakvo jamstvo za budućnost. Ono što pomaže za budućnost je kada politički akteri osiguraju uvjete koji omogućuju agencijama za provedbu zakona i drugim institucijama da provode zakon bez opstrukcije. To bi značilo da bi se smanjila korupcija i a ubrzao proces integracija'', rekao je za Bljesak.info glasnogovornik Delegacije EU Andy McGuffie.

U svim analizama i preporukama Bosni i Hercegovinu uz probleme korupcije spominju se snažniji napori, politička volja, provođenje strategije i reformi jer će smanjenje korupcije biti jedan od uvjeta za ulazak BiH u EU. No, glavno je pitanje želi li se suzbiti korupciju u BiH.

''Kada ste u stanju da korumpirate sve kontrolne organe, sudove i političare vi faktički možete da potpuno nezakonito radite u ovoj zemlji'', rekao je ekonomski analitičar Damir Miljević za Bljesak.info, potvrdivši žalosnu činjenicu da je nerijetko takvo poslovanje u BiH najisplativije.

Europska unija najavila je kako će ubuduće posvećivati više pažnje borbi protiv korupcije nego što je to činila u ranijim ciklusima proširenja, pa je pred Bosnom i Hercegovinom, uz mnoge druge reforme težak put suzbijanja korupcije i njezinih posljedica. Naglašavajući kako je potrebno mijenjati mentalni sklop, EU poziva političare da budu primjer, medije da upozoravaju na korupciju, a građane da ne prihvaćaju korupciju i prijave sve slučajeve korupcije.