Politizacija - najveća zapreka BiH na putu u EU

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prema mišljenju bh. građana u istraživanjima javnog mišljenja koje Direkcija za europske integracije provodi na godišnjoj osnovi, najveća zapreka na putu u EU je politizacija procesa, rečeno je za Bljesak.info iz Direkcije.

''Dakle, što manje politizacije, a više konkretne političke volje izražene u usvojenim zakonima, strategija i drugih mjera vode ka sljedećoj stepenici na europskom putu BiH tj. otvaranju pregovora o članstvu u EU'', rekla je za Bljesak.info Darija Ramljak, pomoćnica direktora Direkcije za europske integracije koja je u ime BiH predsjedala 6. sastankom Odbora za stabilizaciju i pridruživanje.

Inače, u lipnju je održan šesti sastanak Odbora za stabilizaciju i pridruživanje između EU i BiH, a prvi nakon što je BiH dobila status kandidata.

''Ovaj šesti sastanak Odbora za stabilizaciju i pridruživanje, čije se održavanje poklopilo sa pola godine od dobivanja statusa kandidata i sa 15 godina od potpisivanja SSP-a, bio je dobra prilika da se u fokus diskusije sa Europskom komisijom stave aktivnosti vezane za realizaciju 14 ključnih prioriteta kao i ostalih preporuka Komisije'', rekla je Ramljak.

Ubrzane aktivnosti zadnjih pola godine

Na sastanku je kaže ukazano na činjenicu da je napravljen određen broj koraka vezano za realizaciju ključnih prioriteta, te da se u zadnjih pola godine bilježe ubrzane aktivnosti.

''Među ostalim, izaslanstvo BiH je informiralo Komisiju da su u oba doma PSBiH u prvom čitanju usvojene izmjene i dopune Zakona o Ombudsmanu za ljudska prava BiH, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH i koji je važan korak u realizaciji prioriteta broj 10. Također, preneseno je da je Vijeće ministara BiH utvrdilo prijedloge dva zakona tj. izmjene i dopune Zakona o VSTV-u, koji je prvi od četiri prioritetna zakona koje Komisija traži kako bi se ojačala vladavina prava u BiH i Prijedlog zakona o slobodnom pristupu informacijama kojim se pravi korak u ispunjavanju prioriteta vezano za osnovna prava. Isto tako naglašeno je da su poduzete aktivnosti na operacionalizaciji suradnje s EUROPOL-om i uspostavljanju suradnje sa EUROJUST-om, što je daljnji iskorak u borbi protiv organiziranog kriminala, te da je usvojeno i nekoliko značajnih strateških dokumenata. Ukazano je i na činjenicu da je i u protekloj godini bilo nekoliko važnih aktivnosti, a među kojima se ističe usvajanje izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavama'', rekla je.

Na jesen prvi izvještaj nakon statusa

Govoreći o tome, koliko su EK i EU zadovoljni BiH napretkom, Ramljak je rekla kako je Europska komisija je pozdravila poduzete korake, uključujući održavanje općih izbora, brzu uspostavu izvršne i zakonodavne vlasti na državnom i drugim razinama vlasti, aktivnosti u oblasti upravljanja migracijama, usvajanje cjelodržavne strategije za upravljanje javnim financijama itd.

''Istovremeno Komisija je naglasila i pozvala vlasti i institucije u BiH da poduzmu daljnje korake na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja, posebno na jačanju vladavine prava, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Daljnji napredak u vidu konkretnih koraka na realizaciji 14 ključnih prioriteta je posebno važan, a što je i Komisija naglasila, jer na jesen očekujemo objavu izvještaja o BiH. Ovo će biti prvi izvještaj o BiH nakon dobivanja statusa kandidata u kojem će Komisija posebnu pažnju posvetiti napretku u realizaciji ključnih prioriteta'', istaknula je.

Kada će radne skupine zavrnuti rukave?

Na sastanku je istaknuto da BiH još uvijek nije napravila Program integriranja u EU.
Taj program je pojašnjavaju iz DEI-a, planski dokument koji treba da pomogne svim nadležnim razinama vlasti u BiH da na usklađen način preuzmu i provedu propise EU i druge obveze iz procesa.

''Izrada Programa integriranja je prioritet broj dva iz Mišljenja Europske komisije i obveza je BiH iz SSP-a. Izrada Programa je u tijeku, ali iako bilježimo određeno ubrzanje nakon što je Vijeće ministara BiH nedavno usvojilo određen set zaključaka, radne skupine za europske integracije nisu još privele posao kraju'', rekla je Ramljak, u nadi kako će vrlo brzo biti održan i sastanak Kolegija za europske integracije na kojem će ovo biti tema i koji bi također trebao biti poticaj radnim skupinama da zavrnu rukave i završe svoj dio posla.

Vladavina prava

U vrhu 14 ključnih prioriteta i jedan od najvažnijih elemenata vladavine prava je unaprjeđenje funkcioniranja pravosuđa, no BiH tu ima još puno za napraviti.

''Komisija je na sastanku Odbora pozdravila do sada poduzete aktivnosti, a sada fokus treba da bude na usvajanju izmjena i dopuna zakona o VSTV-u koje se tiču integriteta u Parlamentarnoj skupštini BiH kao i izrada i usvajanje potpuno novog zakona o VSTV-u te zakona o sudovima BiH'', rekla nam je Ramljak.

U izvještaju se spominje kako je je BiH posvećena jačanju regionalne suradnje i usuglašavanje s vanjskom politikom EU, gdje je naša država dobila pozitivne ocjene.

''Među aktivnostima koje su posebno naglašene i pozdravljenje od strane Europske komisije, a tiču se regionalne suradnje jeste uspješno jednogodišnje predsjedanje BiH EU Strategijom za jadransko-jonsku regiju. Pozitivnim je ocjenjena i sve veća stopa usklađenosti BiH sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU'', rekla je Ramljak, ističući kako je među ključnim očekivanjima Komisije da BiH potpiše i ratificira tri regionalna sporazuma o mobilnosti dogovorena u Berlina u studenom 2022. godine.

To bi, kaže, predstavljalo korak ka zajedničkom regionalnom tržištu kao i važnu pripremu za sudjelovanje BiH u unutarnjem tržištu EU

Gdje je BiH najviše napredovala?

''Europska komisija je ta koja ocjenjuje je li napravljen napredak i kada je određeni prioritet realiziran u dovoljnoj mjeri. Ovaj napredak Komisija prati na godišnjoj osnovi i svoje ocjene objavljuje u izvještaju o zemlji. Bilo je dosta aktivnosti i na državnoj razini kao i ostalim nadležnim razinama vlasti. Poseban fokus je naravno na političkom kriteriju, jer je on srž 14 ključnih prioriteta, ali je bio dosta aktivnosti i u ekonomskom kriteriju i ostalih 33 poglavlja. Npr. usvojena je cjelodržavna strategija za upravljanje javnim financijama koja je bila jedan od preduvjeta za dobijenje proračunske podrške, a koju smo prvi put dobili ove godine u vidu energetskog paketa pomoći vrijednog 70 milijuna eura. Zatim pravovremeno je usvojen Proračun institucija BiH za 2023. godinu, urađen je probni popis poljoprivrede, usvojeni su Strategija prilagođavanja klimatskim promjenama i niskoemisijskog razvoja BiH itd'', kaže Ramljak.

Istaknula je da je bitno iskoristiti vrijeme koje je pred nama do objave novog izvještaja i napraviti još konkretnih koraka na realizaciji 14 ključnih prioriteta i svih ostalih preporuka Komisije, a kako bi ocjene Komisije bile što bolje i izvještaj što pozitivniji.

''Jer što vlasti i institucije u BiH daju više konkretnih argumenata Komisiji to možemo očekivati da ćemo se i brže kretati ka sljedećoj fazi procesa'', smatra.

No BiH ima puno posla. Zadaće su brojne u svim sektorima.

''U ovom trenutku fokus je na unaprjeđenju funkcioniranja pravosuđa, posebno kroz usvajanje novog zakonodavstva o VSTV-u i sudovima BiH u skladu sa europskim standardima, te napredak u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala kroz usvajanje novog zakona o sukobu interesa na državnoj razini. U vrhu prioriteta je upravljanje granicama, migracijama i azilom, uspostava nacionalnog preventivnog mehanizam protiv mučenja i zlostavljanja, jamčenje slobode izražavanja i medija kao i zaštita novinara, te usvajanje Programa integriranja BiH u EU'', rekla je Ramljak o očekivanjima i zadaćama koje naša država mora ispuniti.

14 uvjeta nije nestalo

Europska komisija je tih 14 prioritetnih uvjeta stavila pred našu zemlju 2019. godine, a BiH je zemlja koja najduže čeka dobivanje kandidatskog statusa za ulazak u EU u odnosu na zemlje u regiji.

Podsjetimo, Vijeće Europske unije na prijedlog Europske komisije 15. prosinca prošle godine Bosni i Hercegovini dodijelilo je status kandidata za članstvo u Uniji, iako BiH nije ispunila gotovo ni jedan od 14 uvjeta koje joj je EK postavila još 2019. u Mišljenju o zahtjevu BiH za članstvo u EU.

No, to ne znači da je 14 uvjeta EK nestalo. Oni su, naime, samo prebačeni iza dobivanja statusa kandidata, kao uvjet za otpočinjanje pregovora s EU. Iako u BiH ne postoji ni jedna stranka koja se protivi ispunjavanju tih uvjeta, bar deklarativno, u stvarnosti BiH se ne miče s mjesta.

Brzo formrianje vlasti pozdravljeno je na posljednjem sastanku, a vlasti će morati prionuti na posao kako bi ostvarili ono što je ključni cilj već potpisanih koalicijskih sporazuma i njihovih predizbornih programa- napredak u ispunjavanju 14 kriterija iz Mišljenja EK, kako bi tek onda zemlja mogla otpočeti pregovore o članstvu.

Važna 4 područja

Mišljenju Europske komisije o zahtjevu BiH za otvaranje pregovora o pristupanju objavljeno sad već davne 2019. godine sadrži 14 preporuka podijeljenih u 4 područja i to: demokracija, vladavina prava, temeljna ljudska prava i javna uprava.

Među uvjetima su se našli npr. izmjene Izbornog zakona BiH, izmjene Ustava BiH kako bi se provela presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu ''Sejdić i Finci protiv BiH'', te kako bi se za Predsjedništvo i Dom naroda Parlamentarne Skupštine BiH mogli kandidirati i pripadnici ostalih naroda, a ne samo konstitutivni, zatim reforma Ustavnog suda BiH koja bi trebala riješiti i pitanje stranih sudaca, oko kojih se trenutno oštre politička koplja.
Ekonomski uvjeti odnose se na primjerice depolitizaciju i restrukturiranje javnih poduzeća i osiguravanje transparentnosti procesa privatizacije, a nedavno je Šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler rekao kako imamo još više od 500 poduzeća u javnom vlasništvu koja datiraju još iz socijalizma, koji predstavljaju pravi teret za proračune, crpe proračun i proračunske resurse, i dalje su pod upravom političkih subjekata.

Od BiH se traži (privremeno) i prenošenje ovlaštenja s nižih razina vlasti na više, formiranje Vrhovnog suda na razini BiH, ukidanje ili reduciranje entitetskog i nacionalnog veta ili ukidanje Ureda međunarodnoga visokog predstavnika (OHR), što je opet uvjetovano rješavanjem pitanja državne i vojne imovine.

Jedan od uvjeta je i ''poduzimanje konkretnih koraka na unaprjeđenju okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se prevladalo naslijeđe rata''.