Komplicirana struktura

Mondekar za Bljesak.info: BiH će imati problema s EU fondovima

O iskustvima Hrvatske s EU fondovima i koliko njezina iskustva mogu pomoći BiH, razgovarali smo s neovisnim konzultantom o javnim i regulatornim poslovima EU u jugoistočnoj Europi Danielom Mondekarom.
Vijesti / BiH-EU | 15. 06. 2018. u 20:00 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bosna i Hercegovina će približavanjem kandidatskom statusu u Europskoj uniji s vremenom dobivati sve veću mogućnost korištenja EU fondova što znači da će sve više novca biti na raspolaganju, a pitanje je samo koliko će uspjeti izvući.

Komplicirana struktura vlasti i unutarnji problemi stavit će BiH pred veliki izazov, a upravo zbog toga milijuni i milijarde bi mogle biti nedohvatne. 

Svojim iskustvom najviše će joj pomoći Hrvatska, a o iskustvima susjedne države o EU fondovima govorio nam je 39-godišnji Daniel Mondekar, neovisni konzultant o javnim i regulatornim poslovima EU u jugoistočnoj Europi.

''Puni IPA program ima pet komponenti koje će BiH dobiti vrlo brzo bez obzira na status kandidata. U slučaju Hrvatske, prvu komponentu je trošila  za jačanje vlastitih kapaciteta: reformu pravosuđa, djelomičnu reformu javne uprave, jačanje kapaciteta različitih ministarstava, vladinih ureda i osnivanje novih agencija. Iskustva su bila takva da je iskoristivost bila preko 99 posto. Dakle, država je svoju alokaciju iskoristila izvrsno'', kazao je za Bljesak.info Daniel Mondekar.

Foto: Bljesak.info / Daniel Mondekar

Jedinice lokalne samouprave imat će veliku važnost u drugoj komponenti kada je u pitanju izvlačenje novca iz fondova, a koliko će koja jedinica dobiti novca - ovisit će o njima samima.

''Druga komponenta, prekogranična suradnja, je ovisila o jedinicama lokalne samouprave i tu je iskoristivost bila viša od 100 posto. Neke općine, gradovi i županije pokazale su se boljima od drugih, neki su imali cijeli niz projekata, a za primjer ističem jednu malu općinu Kamanje od 1.000 stanovnika na granici sa Slovenijom koja je imala sedam EU projekata što je to tada bilo neviđeno'', objašnjava Mondekar.

Međutim, Hrvatska je zapela na trećoj kompomenti. ''Infrastruktura je napredovala jako loše i sporo - od cesti, navodnjavanja do vodovoda'', priča Mondekar.

U četvrtoj komponenti je bilo manjih zastoja, no nevladin sektor istaknuo se iznad svih te je povukao dosta novca.

''Četvrtu komponentu čine grantovi za obrazovanje. Za nevladin sektor je išlo bolje od ostatka te je on u Hrvatskoj prevladao i možda bio jedan od najboljih u povlačenju sredstava'', kazao je za Bljesak.info mladi hrvatski stručnjak koji je od siječnja 2008. do prosinca 2011. bio zastupnik SDP-a u Hrvatskom saboru te je bio član četiri odbora koji su se odnosili na europske integracije, međuparlamentarnu suradnju, obrazovanje, znanost i kulturu te član izaslanstva Hrvatskoga sabora u Zajedničkom parlamentarnom odboru Republike Hrvatske - Europske unije.

U posljednjoj petoj komponenti, poljoprivredi, Hrvatska je imala velike probleme jednako kao u trećoj.

''Tamo gdje je država trebala u suradnji s biznis sektorom i poljoprivrednicima odraditi posao, tamo su nastali problemi. Oni su izašli iz nedovoljnih kapaciteta, a država se uvijek mora nositi s tim problemom da će vam uvijek trebati tisuću i nešto ljudi da možete raditi s fondovima kako spadaju i nikad ih nećete imati. Zaposlit će recimo vas, vi ćete odraditi dva-tri projekta, onda ćete otići na neki svoj projekt ili će vas uzeti netko drugi i gotovo. Država će stalno morati brinuti o svojim kapacitetima koji će uvijek biti nedovoljni'', upozorava Mondekar.

Foto: Bljesak.info / Daniel Mondekar

U ovoj kompomenti posebno će za BiH biti važna decentralizacija s najviših razina na jedinice lokalne samouprave, a s ovime je i Hrvatska imala velikih problema, čak i nekih nelogičnosti.

''Edukacija mora biti spuštena sa središnje razine vlasti na jedinice lokalne samouoprave, takav primjer je bio s poljoprivrednicima u Hrvatskoj koji su išli na edukaciju u Agenciju za plaćanje u poljoprivredi i to je bilo čudno; dakle vama mladi dolaze u selo u vatrogasni dom i vidite sve one ljude u gumenim čizmama i radnim odijelima kako slušaju dječake i curice iz ministarstva u odijelu o EU fondovima. Ne, ne može čovjek brinuti o svom polju i pisati projekte. Zato je oformljena poljoprivredna služba koja služi upravo tome da pomaže pisati projekte'', ističe naš sugovornik.

Dodaje da se u ovom slučaju mora decentralizirati na taj način da se na lokalnim razinama može doći do potpore za projekte: ''Bilo je naporno i sporo te je Hrvatska u nekim segmentima bila jako uspješna, a u nekim malo manje i još uvijek se nosimo s time''.

Koliko je Hrvatska uspjela izvući novca, Mondekar pokazuje na primjeru aktualnog velikog fonda od 10,676 milijardi eura iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova kojega imaju na raspolaganju.

''Mi smo danas na tom financijskom razdoblju od 2014. do 2020. godine na 40 posto ugovorenosti i manje od 10 posto certificiranosti. Očekujem da ćemo tek negdje oko 2020. godine, zbog 1+3 pravila, doći do brojke od preko 80 posto'', mišljenja je Mondekar.

Od tog iznosa 8,397 milijardi eura predviđeno je za ciljeve kohezijske politike, 2,026 milijarde eura za poljoprivredu i ruralni razvoj te 253 milijuna eura za razvoj ribarstva.

Ako je jedna Hrvatska imala velike probleme u određenim segmentima, čije posljedice osjeća i danas, pitanje je kako će se u ovoj situaciji snaći politički komplicirana Bosna i Hercegovina.

Foto: Bljesak.info / Daniel Mondekar

''Mislim da će BiH zbog internih stvari, od koordinativnog mehanizma i od činjenice koja je uloga županija i entiteta u upravljanju fondova, imati problema po pitanju izvlačenja novca iz fondova'', mišljenja je Mondekar koji ističe da će političko vodstvo morati doći do kompromisnog rješenja.

''Europska unija to želi 'clean and simple' - jedna središnja državna agencija koja je akreditirana, koja za sve odgovara i koja disperzira novac - tu mora pasti dogovor'', tvrdi Mondekar.

Naš sugovornik ističe da se Hrvatska ponudila Bosni i Hercegovini za svu pomoć oko pristupanja Europskoj uniji kao i to da će njihova iskustva zasigurno pomoći BiH.

''Što se tiče Hrvatske, naše iskustvo u smislu znanja koje imamo i prednosti, ali i mana, stoji na raspolaganju Bosni i Hercegovini. Od prijevoda dokumenata do iskustva u projektima tu se na Hrvatsku uvijek može računati dok općine mogu računati na prekograničnu suradnju. Mi smo otvoreno dali signal biznis sektoru koji u hrvatskom biznisu mogu naći podršku i partnera za Europu'', zaključio je u razgovoru za Bljesak.info Daniel Mondekar, hrvatski neovisni konzultant o javnim i regulatornim poslovima EU u jugoistočnoj Europi.

Kopirati
Drag cursor here to close