Stephen Hawking

Davali su mu samo dvije godine života, a on je doživio lijepu starost

Poznat je po doprinosima na polju kozmologije i kvantne gravitacije, osobito u kontekstu crnih rupa, i po popularno pisanim djelima u kojima iznosi svoje općenite teorije o svemiru. Tu se ubraja i znanstveni bestseler "Kratka povijest vremena".
Sci-Tech / Znanost | 08. 01. 2022. u 00:35 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na današnji dan prije 80 godina, 8. siječnja 1942., rođen je britanski teorijski fizičar i kozmolog Stephen William Hawking.

Od jedanaeste godine pohađa školu St. Albans. Bio je dobar, ali ne i izuzetan učenik. Kada su ga kasnije pitali za ime učitelja koji ga je nadahnuo, Hawking je naveo svojeg učitelja matematike Dikrana Tahtu.

Inspiriran svojim učiteljem matematike, poželio je studirati taj predmet. Međutim, Hawkingov je otac želio da mu sin upiše medicinu na University Collegeu, Oxford, gdje je predavao. Budući da University College u to vrijeme nije imao matematiku, Hawking upisuje prirodne znanosti te dobiva stipendiju.

Na University Collegeu Hawking je specijalizirao fiziku. Njegovi interesi u to vrijeme bili su termodinamika, relativnost i kvantna mehanika. Njegov učitelj fizike Robert Berman, rekao je za The New York Times Magazine: "Njemu je samo bilo bitno da se nešto može učiniti, i onda bi to učinio bez pomoći drugih. Nije imao puno knjiga, niti je bilježio. Naravno, njegov je um bio potpuno drugačiji od drugih...".

Doktorirao je (1966.) na Sveučilištu u Cambridgeu. Već 1974. godine postao je član Kraljevskog društva iz Londona, jednog od najstarijih znanstvenih udruženja na svijetu.

Lucasianski profesor matematike na Sveučilištu u Cambridgeu od 1979. (položaj koji je zauzimao Isaac Newton), djelovao je u području opće teorije relativnosti i kvantne fizike.

Video: The Theory of Everything - Official Trailer 

Poznat je po doprinosima na polju kozmologije i kvantne gravitacije, osobito u kontekstu crnih rupa, i po popularno pisanim djelima u kojima iznosi svoje općenite teorije o svemiru. Tu se ubraja i znanstveni bestseler Kratka povijest vremena (A Brief History of Time), koji je zauzeo prvo mjesto na listi bestselera britanskog Sunday Timesa i zadržao prvenstvo rekordnih 237 tjedana.

Nastavljao pokušaje stvaranja jedinstvene teorije svemira, tzv. "teorije svega" (theory of everything – TOE). Poznat je po radovima u kojima obrađuje građu prostor–vremena u velikim razmjerima. Utvrdio je da crne rupe, zbog kvantnih efekata, mogu zračiti (Hawkingovo zračenje).

U mladosti je obolio od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), paralizirajuće bolesti koja uzrokuje slabljenje tjelesnih mišića. Potpuno nepokretan u kolicima, s vremenom je izgubio i sposobnost govora pa je s okolinom komunicirao jedino uz pomoć računalnog sintetizatora glasa. Srećom, bolest nije zahvatila njegov mozak tako da se dugi niz godina mogao posvetiti radu.

Glavna djela: Superprostor i supergravitacija (Superspace and Supergravity, 1981), Jako rani Svemir (The Very Early Universe, 1983), 300 godina gravitacije (300 Years of Gravitation, 1987), Svemir u orahovoj ljusci (The Universe in a Nutshell, 2001), Još kraća povijest vremena (A Briefer History of Time, 2005., koautor Leonard Mlodinow), Velebni plan (The Grand Design, 2010., koautor Leonard Mlodinow), Moja kratka povijest (My Brief Hystory, 2013).

Preminuo je 14. ožujka 2018. godine u 76. godini života u svom domu u Cambridgeu u Engleskoj.

Video: Stephen Hawking Transformation | From 1 To 76 Years Old
Kopirati
Drag cursor here to close