Svjetski dan radija: Neuništivi medij stoljetnog etera

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Opća skupština UNESCO proglasila je na prijedlog Španjolske 13. veljače kao datum kojim se obilježava Svjetski dan radija, u znak sjećanja na 1946. kada je osnovan radio Ujedinjenih naroda.

Cilj Svjetskog dana radija, podizanje je svijesti u javnosti i medijima o samoj vrijednost radija, poboljšanju međunarodne suradnje te osiguranja pristupa informacijama putem radija, stajalo je u toj odluci.

Nadalje se navodilo kako Opća skupština UNESCA potiče države članice da poduzmu aktivnosti kako bi proslavili ovaj dan, kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini, uz sudjelovanje nacionalnih komisija, nevladinih organizacija, javnost i različitih institucija (škola, sveučilišta, općina, gradova, medija, novinara, strukovnih udruga, muzeja..).

Masovni medij zasnovan na tehnološkom postupku prijenosa govora i zvuka putem radiovalova razvio se tijekom drugog i trećeg desetljeća 20. stoljeća, primjenom tehničkih inovacija na području radiodifuzije, piše HND.

Charles D. Herrold započeo je 1909. u San Joséu u Californiji prvo redovito u početku tjedno, a potom dnevno radijsko emitiranje, a već sljedeće godine uživo je emitiran nastup opernog velikana Enrica Carusa u New Yorku.

Godine 1919. osnovana je Radio Corporation of America (RCA), najznačajnija američka tvrtka za proizvodnju i distribuciju radijske opreme sve do 1970-ih, a 1920 u Pittsburghu započeo je rad prve američke i svjetske komercijalne radijske postaje KDKA.

Emitiranje radijskog programa započelo je 1922. u Velikoj Britaniji, kada je osnovan BBC, Francuskoj i Češkoj, a 1923. u Njemačko. Potom je krenulo radijsko emitiranje u većini europskih zemalja, kao i najvećim zemljama drugih kontinenata.

U Hrvatskoj je 1918. osnovan Radio Grič, prva hrvatska radiotelegrafska postaja, a 1924. Radio klub Zagreb. Godine 1926. počela je emitirati Radiostanica Zagreb, iz koje se razvio Radio Zagreb, odnosno Hrvatski radio, a u širem smislu i današnja Hrvatska radio-televizija. Signal sa AM predajnika jačine 350 W je krenuo 15.svibnja 1926., iz a zgrade na Markovom trgu 9, gdje je bio montiran i predajnik te studio i studijski uređaji. Tada je u eter prva spikerica Radio Zagreba Božena Begović izgovorila čuvene i prepoznatljive riječi: “Halo, halo, ovdje Radio Zagreb”.

Za razliku od SAD-a, gdje je od početka dominantan model komercijalni radio, financiran reklamama u većini europskih zemalja radio je bio pod državnim nadzorom.

Najprepoznatljiviji primjer bio je BBC koji je 1927. postao javnom korporacijom, te je nepristranim političkim izvještavanjem i favoriziranjem elitnijih kulturnih sadržaja znatno utjecao na koncepciju javnoga radija, a poslije i javne televizije.

Prva radijska mreža, američka National Broadcasting Company (NBC), osnovana je 1926 (kao dio RCA-e), potom 1928. njezin glavni konkurent Columbia Broadcasting System (CBS).

Od sredine 1920-ih i u 1930-ima radio je postao, uz film, vodeći masovni medij, a ubrzo i sredstvo društvene mobilizacije i političke promidžbe, napose u ratnim prilikama za vrijeme Drugog svjetskog rata i totalitarnim sustavima, gdje je tu je ulogu radija usavršio njemački ministar promidžbe J. Goebbels.

Godinama smo učili da je prva radio stanica u BiH - Radio Sarajevo pokrenuta 10. travnja 1945. a onda smo, sa nekoliko desetljeća zakašnjenja, doznali da je ''Krugovalna postaja Sarajevo'' počela sa radom 14. srpnja 1942. (na rođendan Ante Pavelića) i sve vrijeme tijekom II svjetskog rata u okrilju NDH emitirala program. Čula se u krugu od 300 kilometara oko Sarajeva. Svoj prvi direktni prenos, radio stanica iz Sarajeva, pod kontolom ustaških vlasti, uradila je iz Travnika, 19. prosinca 1943. sa svečanosti predaje odlikovanja Zagrebačke konjičke pukovnije. Radio Sarajevo, koji se javlja slušateljima samo četiri dana nakon što su Titovi partizani oslobodili glavni grad BiH, svoj prvi direktni prijenos radi iz Sarajeva. Treće zasjedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenje BiH. 26. travnja 1945. Prijenos je najavio spiker iz studija. 

Razdoblje od sredine 1920-ih do kraja 1940-ih smatra se zlatnim dobom radija. Tada su, ponajprije u SAD-u kao najvećem radijskom tržištu na svijetu, nastali najpopularniji komercijalni radijski žanrovi.

Razvila se i radiodrama, koju neki teoretičari drže najsloženijim umjetničkim izrazom medija, isprva uglavnom u obliku adaptacija književnih djela te informativni program, s izvještavanjima uživo s mjesta događaja prije i tijekom II. svjetskog rata, a od samoga su početka radija među najpopularnijim programima bili prijenosi sportskih događaja.

R. Arnheim objavio je 1936. prvu opsežniju studiju o radiju »Radio: umjetnost zvuka«, a moć medija osobito se očitovala senzacionalnim odjekom emisije »Rat svjetova« O. Wellesa 1938., adaptacije romana H. G. Wellsa u formi informativne emisije. Usavršavanjem magnetoskopa od sredine 1940-ih počele su se emitirati i prije snimljene emisije, jer dotad su se sve emitirale uživo.