Hrvatska - Srbija

I dalje traje borba za utjecaj na zapadnom Balkanu

Sci-Tech / Tehnologija | 13. 01. 2016. u 11:26 Vernera Jakupović

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Vojno-politički analitičar Hamza Višća je u razgovoru za Fenu izjavio da iz više strana treba gledati ''utrku'' u naoružanju u zemljama susjednim Bosni i Hercegovini, najavljenu nabavku artiljerijskih oruđa, zemaljske i artiljerije protuzračne obrane.

''Prije svega treba imati u vidu činjenicu da su sve vojske u zemljama zapadnog Balkana zapuštene, posebno u tehničkom smislu. Bez značajnijih ulaganja u posljednja dva-tri desetljeća, modernizacija se čini normalnim i neophodnim korakom. Hrvatska to mora učiniti i da bi odgovorila potrebama NATO sustava sigurnosti kojem pripada. NATO je posljednjih godina zapostavio pitanje obrane teritorije članica, pa je za očekivati korake u pravcu jačanja obrambenih kapaciteta svake od članica Alijanse. Srbija to čini da bi pratila korak sa susjedima usprkos proklamiranoj neutralnosti i procjenama, barem javnim, da nemaju neprijatelja na granicama'' kaže Višća, umirovljeni general, a sada suradnik Centra za sigurnosne studije (CSS).

Drugi jako važan trenutak, po njegovom mišljenju, jeste smanjenje obima sudjelovanja u mirovnim misijama, što vraća oči javnosti na postrojbe koje su u zemlji. Otuda potreba da se pričom o modernizaciji skrene pažnja javnosti s drugih ozbiljnijih izazova i problema u obrambenom sektoru kao što su: male plaće, nizak standard profesionalnih vojnika, loše stanje u vojarnama te posebno nizak nivo operativnih sposobnosti vojski.

Posljednjih godina zabilježena je, osim simboličnog sudjelovanja u mirovnim misijama, samo upotreba vojski u ulozi civilne zaštite, koja je, usput budi rečeno, zapuštena.

''U slučaju Srbije, tu je i blizina ''dana D'', kada treba priznati Kosovo, što je sigurnosni izazov kako na unutarnjem planu tako i regionalnom. S obzirom na prisustvo međunarodne zajednice na Kosovu, ali i u regiji, ''dan D'' je izazov kako za NATO i EU tako i za Rusiju. Rusiju spominjem iz razloga što su se njeni diplomati našli pozvanim da opravdavaju naoružavanje Srbije u susjedskim medijima. U tom smislu dolazimo do treće dimenzije ove ''utrke', a to je geopolitička'', ističe ovaj analitičar.

Naime, može se ovo promatrati u kontekstu odnosa NATO - Rusija i zaokruživanja sfera utjecaja. Taj posao nije okončan na zapadnom Balkanu, dodaje on.

Bosna i Hercegovina je dio ove priče u obimu u kojem joj to omogućava članstvo u Ujedinjenim narodima, Vijeću Europe i OSCE-u, a posebno Sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja, koji je na snazi od 1996.godine.

Naime, Sporazumom su jasno definirane kvote artiljerijskih oruđa, tenkova, transportera, helikoptera i zrakoplova, kao i mehanizmi uzajamne kontrole. Ovi mehanizmi su do sada funkcionirali vrlo efikasno i nema sumnje da mogu odgovoriti potrebama jačanja mira i povjerenja.

''Naš Verifikacijski centar u sastavu Zajedničkog stožera Oružanih snaga BiH je prepoznat u regiji i šire kao osposobljena i efikasna institucija u monitoringu provođenja više sporazuma vezanih za vojne resurse i aktivnosti te izgradnju i jačanje mjera povjerenja. Nema sumnje da vlast ima načina da sagleda stanje koje nastaje realizacijom najavljenih nabavki artiljerijskih oruđa'' riječi su Hamze Višće.

''U sagledavanju ove ''utrke'' u naoružavanju bilo bi dobro ne nasjedati pričama o ofanzivnom i defanzivnim sredstvima. Svako od sredstava se može upotrijebiti u vojnom djelovanju, bilo ono ofanzivno, bilo defanzivno. Pa ljudi su u minulom ratu gađani protuzrakoplovnim topovima'', ističe on.

Kopirati
Drag cursor here to close