Približava li se NASA otkriću života na Marsu?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Znanstvenici Državnog sveučilišta Pennsylvania temeljito su ponovno procijenili podatke NASA-inog rovera Curiosity u krateru Gale, otkrivši prisutnost nastanjivih vodenih tijela koja su brojnija nego što se to prije vjerovalo.

Njihova analiza otkrila je plitke riječne obale i osebujne, usječene grebene zvane 'nosovi' unutar krajolika Marsa, sugerirajući da bi mogli biti pokazatelji drevnih riječnih naslaga.

Smatra se da su te vodene površine odražavale Zemljine, igrajući vitalnu ulogu u životu, kemijskim ciklusima, ciklusima hranjivih tvari i ciklusima sedimenta na Crvenom planetu, javlja Zimo.

Pronalazimo dokaze da je Mars vjerojatno bio planet rijeka. Vidimo znakove toga po cijelom planetu, ističe Benjamin Cardenas, glavni autor nove studije i asistent profesora geoznanosti na američkom sveučilištu Penn State. Navedena studija objavljena je u časopisu Geophysical Rsearch Letters.

Do otkrića kombinacijom računalnog modela i podataka sa Zemlje
Kako bi proveli nvedenu studiju, tim je upotrijebio računalni model uvježban na satelitskim podacima za mapiranje erozije drevnog marsovskog tla. Izvori podataka uključivali su informacije iz NASA-inog Curiosityja i 3D skeniranja slojeva stijena koji su se nakupljali ispod morskog dna Meksičkog zaljeva tijekom milijuna godina.

Ono što je njihov pristup učinilo još jedinstvenijim je korištenje 25 godina starih skenova Zemljine stratigrafije koje su prikupile naftne kompanije, što je, prema Cardenasovim riječima, pružilo idealnu usporedbu s Marsom. Simulirajući eroziju sličnu Marsu i koristeći ove snimke Zemlje, tim je otkrio erozijske marsovske krajolike, prikazujući topografske značajke tla nevjerojatno slične oblicima reljefa koje je promatrao rover Curiosity unutar kratera Gale.

Ta revolucionarna analiza uvela je novo tumačenje poznatih marsovskih kraterskih formacija koje nikada prije nisu bile povezane s erodiranim riječnim nanosima. Cardenas je naglasio važnost razmatranja stijena kao slojeva sedimenta taloženih tijekom vremena.

Ova analiza nije snimka, već zapis promjene. Ono što danas vidimo na Marsu ostaci su aktivne geološke povijesti, a ne neki krajolik zamrznut u vremenu, rekao je Cardenas.

Prethodna proučavanja Marsa zaključila su da su riječni grebeni suprotni riječnim koritima, ograničeni na južnu hemisferu gdje se nalazi krater Gale, iako je to bliže marsovskom ekvatoru. Međutim, najnovija studija je predložila da bi novootkriveni specifični oblici reljefa također mogli biti ostaci drevnih riječnih naslaga, što ukazuje na mogućnost neotkrivenih riječnih naslaga diljem Crvenog planeta.

Na Zemlji su riječni koridori tako važni za život, kemijske cikluse, cikluse hranjivih tvari i cikluse sedimenta. Sve ukazuje na to da su se te rijeke ponašale slično i na Marsu, zaključio je Cardenas.