Edmond Halley

Otkrio je čuveni komet i izradio 'Zvjezdani katalog južnoga neba'

Kada se komet zaista ponovno pojavio 1758. godine, nazvan je Halleyev komet. Njegovom kometu treba 75 godina za krug oko Sunca. Zadnji put viđen je 1986. godine, a sljedeći put se očekuje godine 2061.
Sci-Tech / Svemir | 08. 11. 2021. u 12:55 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Foto: Internet / Edmond Halley (Haggerston kraj Londona , 8. studenog 1656. - Greenwich, 14. siječnja 1742.)

Edmond Halley, engleski astronom, geofizičar, matematičar i fizičar rođen je na današnji dan u Londonu prije 365 godina, 8. XI. 1656.

Na Oxfordskom sveučilištu diplomirao je 1678. te predavao geometriju. Bio je ravnatelj opservatorija u Greenwichu (kraljevski astronom) od 1720. do smrti.

Životni cilj bio mu je iskoristiti znanstvene spoznaje i dostignuća u poboljšanju navigacije.

Zvijezde južne hemisfere promatrao je iz zvjezdarnice koju je izgradio na otoku Svetoj Heleni (1676–78) te je u katalogu Zvjezdani katalog južnoga neba (Catalogus stellarum australium, 1679) objavio podatke o 341 zvijezdi južne hemisfere.

U djelu Astronomska rasprava o kometima (Astronomiae cometicae synopsis, 1705) opisao je kako je usporedbom povijesnih astronomskih zapisa došao do zaključka da su kometi viđeni 1456., 1531., 1607. i komet koji je on promatrao 1682. zapravo jedan komet, za koji je predvidio da će se ponovno pojaviti 1758. Kada se komet zaista pojavio, nazvan je Halleyev komet.

Halleyjevom kometu treba 75 godina za krug oko Sunca. Zadnji put viđen je 1986. godine, a sljedeći put se očekuje godine 2061.

Razradio je metodu kojom bi se s pomoću promatranja Venerina prijelaza iz dva udaljena mjesta mogla odrediti apsolutna udaljenost Zemlje od Sunca (1690.).

Uspoređujući rezultate svojih astrometrijskih mjerenja s podatcima danima u Ptolemejevu Almagestu, otkrio je vlastito gibanje zvijezda stajaćica. Primjerice, uočio je da se Sirius u 1800 godina pomaknuo 30 kutnih minuta prema jugu (1718).

Foto: Internet / Ilustracija: Halleyev komet

U članku Povijesni prikaz pasatnih vjetrova i monsuna, zapaženih u morima u blizini tropa, s pokušajem da se objasni fizički uzrok njihova nastanka (An Historical Account of the Trade Winds, and Monsoons, Observable in the Seas between and Near the Tropicks, with an Attempt to Assign the Phisical Cause of the Said Winds, 1686) objavio je prvu kartu vjetrova.

Putujući Atlantskim oceanom (1700.), mjerio je magnetsku deklinaciju a rezultate je objavio u djelu Opća karta varijacija kompasa (General Chart of the Variation of the Compass, 1701.). To je bila prva karta na kojoj su se pojavile izogone.

Godine 1703. istraživao je pogodnost Jadrana za zimovanje britanske flote, pa je tom prigodom obavljao hidrografska mjerenja u Tršćanskom i Bakarskom zaljevu.

Bio je član Royal Society društva (od 1678). Godine 1684. Halley je posjetio Isaaca Newtona, jednog od trojice britanskih znanstvenika i članova Kraljevskog društva koji su pokušavali naći fizikalno objašnjenje gibanja planeta oko Sunca.

Doznavši da je Newton došao do rješenja potaknuo ga je da proširi svoja saznanja i napiše jedno od najvećih remek-djela ljudske povijesti, djelo Principia. Halley je bio zadužen za tiskanje djela, a uz to je uredio tekst, napisao pohvalu autoru i prepravio fizikalne dokaze.

Osim kometa, po njem su nazvani krateri na Mjesecu i na Marsu (Halley). Umro je 14. siječnja 1742. godine u Greenwichu, blizu Londona.

Video: Halley's Comet
Kopirati
Drag cursor here to close