HNŽ ignorira probleme

Štrajk na pomolu! Zašto se ne dozvoljava napredovanje u obrazovanju?

Obrazovanje se godinama podcjenjuje u Hercegovačko-neretvanskoj županiji.
Sci-Tech / Obrazovanje | 05. 04. 2023. u 10:39 Bljesak.info | A.Z.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Problem nemogućnosti napredovanja u obrazovanju u Hercegovačko-neretvanskoj županiji mogao bi pokrenuti štrajk prosvjetara.

Na današnjoj sjednici sindikata osnovnih i srednjih škola u županiji, predstavnici sindikata iskazali su nezadovoljstvo nebrigom vlasti za obrazovni sustav.

Obrazovanje bez napredovanja

''Ovdje smo zbog starog problema, ali zadnjih godinu dana, sebi smo ga stavili kao prioritet, a to je problem nemogućnosti napredovanja ljudi u obrazovanju. Mi smo jedini kanton u BiH kojima je onemogućeno napredovanje u struci jer je prije 10 godina ono ukinuto. Čak i ljudi koji su prije bili mentori i savjetnici ukinuto im je mentorstvo i savjetovanje. U službenim novinama kasnije je objavljen Pravilnik koji nikada nije stavljen u funkciju'', kazala je za medije Edina Čomić iz Sindikata Srednjih škola u HNŽ-u, govoreći kako više od pola godine sindikati pokušavaju izgladiti problem i doći do rješenja ljudi koji rade u školama.

''To je dobrobit cijelog procesa obrazovanja da ljudi koji kvalitetno rade, bili bolje plaćeni od onih koji to lošije rade'', kazala je navodeći da ne nailaze na pruženu ruku onih koji to mogu učiniti, ali deset godina ne čine.

Optužuju se kaže, Pedagoški zavod i ministarstvo proglašavajući se nenadležnim, a oni ostaju u učionici sa svojom djecom, kada se svi drugi povuku u svoje urede i ništa se poslije toga ne događa.

''Bili smo optimisti da ćemo uspjeti. Postojala je i radna grupa, ali došlo je do problema i sve je vraćeno na početnu točku. Poslali smo premijeru, ministru i direktorima zavoda dopis, čekali smo 15 dana, te smo rekli ako ne dobijemo odgovor sazvat ćemo press. Odgovor nismo dobili odgovor niti s jedne adrese na koju smo poslali dopis'', kazala je Čomić.

Štrajk

Sada će sindikati anketirati članstvo, nakon čega će vjerojatno krenuti sa štrajkom upozorenja.

''Želimo da nas se čuje, nije moralno prije svega da oni koji sjede u uredima kroje sudbinu ljudi onih koji su u učionicama i koji se 10 godina prave gluhi na naše probleme'', kazala je.

Posebno je istaknuto da i županije koje nemaju pedagoške zavode imaju Pravilnik i komisije koje rade stručni nadzor, nije jasno što je s našom županijom koja ima čak dva zavoda. Jer HNŽ je jedina koja nema sustav napredovanja u struci i ima objavljen Pravilnik koji nije moguće implementirati.

''Nije u redu da čovjek koji uđe u proces obrazovanja i tek počne raditi ima istu plaću kao čovjek koji ide u mirovinu i isto zvanje, koje na kraju nije ni bitno, a zvanje postoji zbog razlike u plaćama'', kazala je Čomić, govoreći kako ljudi u svim strukama imaju mogućnost napredovanja, jer Zakon o radu kaže da čovjek mora napredovati i mora mu se to dozvoliti, a u mnogim strukama napreduje se po godinama staža, ne mora čovjek ništa posebno ni raditi.
Goran Miličević predsjednik sindikata učitelja naveo je da je pored mogućnosti napredovanja najveći problem 'konstantno male plaće'.

''Istina je postoji Pravilnik po kojem bi mogli napredovati, ali s tim Pravilnikom nisu zadovoljni ni djelatnici ni ravnatelji koji bi trebali da nas vrednuju po tom Pravilniku. Mi smo nakon toliko godina krenuli u akciju da se riješi ovaj problem. Sazvali smo pedagoške zavode, ravnatelje i sindikat da Pravilnik prilagodimo i da bude realan. Sve je to idealno krenulo i došlo je do zastoja gdje se Pedagoški zavod povukao iz tih aktivnosti, a mi bez jednog ili oba zavoda ne možemo riješiti problem'', kazao je Miličević.

Ne radite poslove mentosrstva besplatno

Zavodi moraju donijeti Pravilnik, pojašnjava Miličević, a ni ravnatelji ni djelatnici nisu zadovoljni i zbog toga su tražili smo da se urade izmjene.

''Nedostatak Pravilnika ostavlja duboke tragove na obrazovanje i ljudi nemaju motiva da se trude, tko radi i ne radi ima ista primanja i to je pogubno za naše zvanje. Deset godina djelantici su pružali usluge mentorstva i svajetovanja vježbenicima, besplatno '', kazao je.

U osnovnom obrazovanju je kaže, sindikat donio odluku kojom pozivaju sve djelatnike da ne primaju vježbenike i ne rade poslove mentora i savjetnika; a ravnatelje da ih ne primaju u školu.

''Kada se donese odluka u štrajku, mi ćemo se priključiti. Ovo je poziv našim djelatnicima, da bude jedan od pritisaka a i poziv ljudima koji blokiraju proces obrazovanja'', kazao je Miličević.

Naglašava da imaju i djelatnike s višom stručnom spremom i primaju manju plaću od kolega s visokom stručnom spremom, a za isto radno mjesto po Zakonu o radu treba biti ista plaća, što kaže znači diskriminacija.

Dodaje kako u osnovnom obrazovanju djelatnici nemaju sistematskih pregleda, što znači da se ne brine o zdravlju djelatnika, topli obrok im se dodaje, ne obračunava po kolektivnom ugovoru, te nemaju jubilarnih nagrada.

''Gledam dnevnik, djelatnica čistoće u Splitu predstavlja svoju plaću kao 700 i nešto eura, te govori kako je nezadovoljna i zbog toga idu u štrajk, a mi bi bili preazdovoljni tom plaćom'', dodao je Miličević.

Gdje je zapelo?

Cijela priča je krenula na prijedlog sindikata, koji su uz znanje i dozvolu ministra obrazovanja pozvali ravnatelje koji trebaju sprovoditi kriterije, te Pedagoški zavod i Zavod za školstvo, bez kojih se Pravilnik ne može donijeti, da naprave Pravilnik.

Pedagoški zavod je kako su pojasnili, otišao s trećeg sastanka, rekavši kako je ta radna grupa nelegalna.

''Ta radna grupa nije ni trebala postojati. Oni su trebali uraditi taj posao, ali jer deset godina ne rade dogovorili smo se da ćemo zajedno raditi. Mi smo tu grupu oformili zajedno s njima i nakon trećeg sastanka su rekli da je nelegalna i otišli. A bez jednog od Zavoda ništa se ne može'', dodala je Čomić.

Na upit o prebacivanju odgovornosti Zavoda i Ministarsva, Čomić kaže kako je problem u tome što im je rečeno da iznad Pedagoških zavoda nije Ministarstvo obrazovanja.

''Ministarstvo obrazovanja nije nadležno odnosno poslodavac Zavodima, ne može narediti Zavodima mi se pitamo tko je taj koji može narediti njima nešto, da li je Vlada kao poslodavac jsu li to državni službenici, tko ih je oformio, tko ih plaća? Postoji li netko tko može natjerati ljude da rade svoj posao'', zapitala je.

Kopirati
Drag cursor here to close