Sigurnost novinara u BiH

37 napada na novinare u BiH nikada nije riješeno

U posljednjih 12 godina zabilježeno 91 kazneno djelo prema novinarima, od čega su 22 riješena u korist novinara, 14 slučajeva trenutno je aktivno, dok ih 37 nikada nije procesuirano ili istraženo kroz pravosudni sistem.
Sci-Tech / Obrazovanje | 23. 02. 2018. u 14:35 Fena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Glavna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić izjavila je kako je jedno od ključnih pitanja koje se postavlja kada se govori o sigurnosti novinara, mogu li novinari objektivno i istinito izvještavati javnost ako su žrtve napada i različitih pritisaka?

Rudić je pred početak seminara "Sigurnost novinara u BiH: primjena EU, CoE i UN standarda o sigurnosti i zaštiti novinara u BiH kroz efikasne istrage napada i pravosudne postupke", u izjavi za Fenu kazala kako novinari, koji su žrtve različitih vrsta kaznenih djela i koji su svjesni da njihovi napadači nikada nisu kažnjeni ili neće biti kažnjeni, zato što dolaze iz političkih ili ekonomskih centara moći, iz nacionalnih grupa, religijskih krugova, u takvoj situaciji pribjegavaju cenzuri i samocenzuri, te ne pišu o nekim temama, ako smatraju da će ih takvo pisanje izložiti napadima, kritikama ili pritiscima.

''U tome smislu, posljedice za društvo su jako velike i to je izravan udar na građane koji ne dobivaju kvalitetne informacije. To je izravann udar na demokraciju jer svako demokratsko društvo mora imati slobodne novinare koji će propitivati ono što rade političari. Kada novinare spriječite da to rade konstantnim pritiscima vi njih ušutkavate. Takve slučajeve pravosuđe mora preispitati kroz pravosudni sustav, mora kazniti onoga tko je napadao novinara kao poruku svima drugima. Presude su jako važne u smislu vladavine zakona, ali i u smislu moralne pouke cijelom društvu'', naglasila je Rudić.

Ona je pozvala sve novinare da u slučaju napada to odmah prijave policiji, kao i Liniji za pomoć novinarima.

Po njezinim riječima, Linija za pomoć novinarima ima tim odvjetnika koji će dalje nastaviti pratiti što se događa s prijavljenim slučajem, je li ga policija istražila na efikasan i temeljit način, nakon kojeg je moguće poduzimati pravne radnje.

''Postoji sustav monitoringa sankcioniranja slučajeva napada na novinare, zbog toga insistiramo na tome da novinari odmah prijavljuju slučajeve policiji i Liniji za pomoć novinarima. Mi ne možemo utjecati na to na koji će način pravosuđe raditi niti se želimo miješati u njihov posao, ali želimo konstantno vršiti dopušteni pritisak radi efikasnijeg rada pravosuđa'', kazala je Rudić, dodavši kako postoje slučajevi napada na novinare koji se riješe tek nakon deset godina, nakon čega novinar ima jako malu satisfakciju, čak i ako presuda bude donesena u njegovu korist.

Na upit koliko je u BiH zabilježeno slučajeva napada na novinare, Rudić je kazala kako je u posljednjih 12 godina zabilježeno 91 kazneno djelo prema novinarima, od čega su 22 riješena u korist novinara, 14 slučajeva trenutno je aktivno, dok ih 37 nikada nije procesuirano ili istraženo kroz pravosudni sustav.

''Ovi podatci su jako uznemiravajući za novinare, oni nas dovode do zaključka kako novinarima nije dostupna pravda u BiH na jednak način kao i drugim građanima, te kako nadležne institucije ne koriste postojeće zakone i instrumente Europskog suda za ljudska prava, Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava, prije svega člana 10'', kazala je Rudić.

Ona je najavila da će po završetku dvodnevne mostarske radionice biti izrađena liste zahtjeva koje će biti upućene prema pravosudnim institucijama s kojima je potrebno zajedno raditi na njihovom provođenju.

Urednica portala Tačno.net Štefica Galić kazala je kako se mora glasno govoriti o napadima na novinare i o reakcijama sustava na takve slučajeve. Upozorila je kako je napada na novinare sve više, a sustav uglavnom šuti.

''Na žalost, danas novinari nemaju zaštitu odgovornih institucija. Može se očekivati podrška, recimo, iz Udruženja novinara BiH i OESS-a gdje oni izražavaju svoju zabrinutost i osuđuju navedeni napad na novinara, pozivaju nadležne institucije da djeluju, međutim, novinari su danas sami, oni se nalaze na vjetrometini, izloženi su različitim vrstama prijetnji, posebice žene novinari'', kazala je Galić.

Na upit mogu li novinari danas pisati objektivno i istinito ako se zna u kakvom društvu egzistiraju, Galić je kazala kako bez obzira na sve moraju pisati istinu.

''Ja ću pisati istinito i objektivno po svaku cijenu, toliko sam ljuta zbog silnih laži i sile koja se provodi prema novinarima. Ja svoj posao želim raditi pošteno i objektivno'', istaknula je Galić.

Organizatori dvodnevne radionice o sigurnosti novinara su Vijeće Europe i Udruga BH novinari, u okviru JUFREX – zajedničkog projekta EU i Vijeća Europe – Jačanje pravosudne ekspertize o slobodi govora u medijima Jugoistočne Europe.

Kopirati
Drag cursor here to close