mladi s poteškoćama

Zastarjelo obrazovanje: Potrebe djece u HNŽ nisu zadovoljene

Sci-Tech / Flash | 21. 09. 2016. u 11:10 K.K.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Mostaru je danas održan okrugli stol na temu "Obrazovanje mladih s razvojnim poteškoćama" na kojem se govorilo o aktivnostima koje su implementirane u okviru projekta "Podizanje kvalitete obrazovanja mladih s razvojnim poteškoćama".

Projekt implementira Vijeće mladih Grada Mostara u suradnji s Udruženjem mladih psihologa Mostar i Srednjom tekstilnom i poljoprivrednom školom Mostar.

Po riječima koordinatorice projekta Arnele Memić, većina profesora koji rade s djecom s posebnim potrebama nemaju kompetencije, odnosno nisu dobili priliku da se dodatno obrazuju i stručno usavršavaju, nego su samo "bačeni" u proces inkluzivnog obrazovanja s učenicima koji su drugačiji i odstupaju od prosjeka.

''Stoga je u prethodnih devet mjeseci, u suradnji sa Srednjom tekstilnom i poljoprivrednom školom Mostar, realizirana obuka profesora koji rade s učenicima s razvojnim poteškoćama u ovoj školi, a koja je imala za svrhu osnažiti profesore za provođenje individualizirane nastave i izradu individualnih planova za učenike'', kazala je Memić.

Naglasila je kako je jedna od dodatnih aktivnosti bila i izrada priručnika u kojem su predstavljeni koraci za izradu individualnih planova i način komunikacije s učenicima s razvojnim poteškoćama te s roditeljima koji imaju djecu s poteškoćama, a kreirane su i preporuke za budući rad.

Kao jednu od preporuka Memić je navela potrebu uvođenja asistenata u škole, koji trebaju olakšati integraciju učenika s poteškoćama u razvoju.

''Okrugli stol je prilika da se razgovara o statusu učenika s razvojnim poteškoća u obrazovnom sustavu HNŽ-a i mogućnostima koje se pružaju da bi se taj status poboljšao. Također, željeli smo čuti što pedagozi i direktori škola mogu uraditi po tom pitanju uz nezaobilaznu suradnju nevladinih organizacijama koje se bave istim pitanjima i predstavnika vlasti, odnosno Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i športa HNŽ-a'', kazal je Memić.

Po riječima pedagoginje Elme Špago, ideja za ovaj projekt je proizišla činjenice da se dugi niz godina radi po zastarjelim planovima i programima.

''Potrebe djece nisu zadovoljene u potpunosti, prije svega jer se radi o djeci s posebnim potrebama i svi oni, bez obzira na kategorizaciju i rješenja koja su dobila, imaju posebne potrebe i afinitete, te ovim projektom nastojimo zadovoljiti njihove potrebe'', dodala je Špago.

Kopirati
Drag cursor here to close