Društveni svijet

Petina svijeta na profilima: Facebook ostao na vrhu

Sci-Tech / Flash | 27. 04. 2015. u 12:32 R.I.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Facebook je i tijekom ovoga mjeseca ostao najpopularnijom društvenom mrežom na svijetu, te iza Googlea drugom internet adresom po popularnosti, uz stalni rast prihoda i privrženost petine svjetskog stanovništva.

Dok mjerač internetskog prometa Alexa.com rangira u travnju Fecebook na drugo mjesto, tvrtka SimilarWeb u ožujku je proglasila Facebook prvakom interneta uopće, čak i ispred samog Googla.

Prema dostupnim podacima, Facebook je krajem 2014. imao milijardu i 390 milijunima korisnika s mjesečnim rastom od 0,64 posto, godišnje prihode od blizu pet milijardi dolara, a neto dobit od gotovo tri milijarde dolara, prenosi Poslovni Dnevnik.

Prihodi rastu

Mediji su javili da je Facebook u prvom kvartalu 2015. imao najsporiji rast prihoda u zadnje dvije godine, a povremeno se čuju i prijetnje kako će neka od novih „internet alatki“ ugroziti Facebook, kao nedavno lansirana mobilna aplikacija kratkoživućih fotografija SnapChat.

No, prihodi Facebooka rastu već deset godina, a u novije vrijeme posebno dio koji je vezan za oglase prilagođene manjim zaslonima na pametnim telefonima i drugim mobilnim uređajima.

Tako masovan i ekonomski snažan, Facebook je po mnogima univerzum za sebe, pa se i sve svestranije izučava. Osim raznih gospodarskih i marketinških strana o kojima je napisano na stotine tekstova, predmet istraživanja je privrženost tolikog mnoštva ljudi Facebooku.

Također, piše se o društvenoj patologiji povezanoj sa zloupotrebom Facebooka kao alata za prijevare lakovjernih, do najnovijih otkrića stresnih iskustava njegovih odraslih korisnika.

U Hrvatskoj su lani upravo lažni ugovori s teleoperaterima i otvaranje lažnog Facebook profila bili najčešći razlozi zbog kojih su građani tražili pomoć Agencije za zaštitu osobnih podataka. Prevaranti na taj način priskrbljuju prihode, dok troškovi, često u obliku ovrha, dolaze na naplatu osobama čiji je identitet ukraden.

Hijeni

Pored toga, lažni profil na Facebooku često se koristio kako bi neka osoba bila izvrgnuta javnom sramoćenju.

Hrvatski stručnjaci analizirali su jezik i načine ponašanja domaćih korisnika Facebooka i utvrdili zanimljive pojave žargonske karakterizacije likova kao što su hijene, špijuni, emotivci, pijetlovi, lopovi itd.

Hijene su korisnici koji nikada ništa ne komentiraju, a komuniciraju samo „smajlićima“; špijuni su sveprisutni ali ne ostavljaju tragove, oni koji smatraju da je njihova dužnost svim prijateljima s Facebooka redovito poželjeti dobro jutro nazivaju se pijetlovima itd.

Osim metafora, Facebook potiče i proizvodnju novih riječi, a neke od najpoznatijih su „lajkati“, u značenju „sviđati se“; „fejs“ ili „fejser“ je korisnik mreže, dok je „fejsbučenje“ pretjerano bavljenje koje možda vodi i do ovisnosti o Facebooku.

Neki od najcitiranijih tekstova o psihologiji Facebooka u uglednom međunarodnom časopisu „Personality and Individual Differences“ bavili su se pitanjem privrženosti tolikog broja korisnika, pa su zaključili da su razlozi uglavnom dvojaki - ljudi otvaraju Facobook profile da bi zadovoljili potrebe za vlastitim pripadanjem i za predstavljanjem sebe drugima, prenosi poslovni Dnevnik.

Nabrijavanje

Časopis napominje da te potrebe mogu djelovati neovisno, ali su često pod utjecajem niza drugih čimbenika, uključujući kulturu i sociodemografske odnose, te crte ličnosti kao što su introvertiranost, ekstraverzija, stidljivost, narcizam, neuroticizam, samopoštovanje i samopotvrđivanje.

Te dvije ljudske potrebe povezane su vrstama društva u kojima korisnici žive. Dok pripadnici kolektivističkih i tradicionalnih društava više koriste Facebook da bi zadovoljili potrebu za pripadanjem, ljude iz individualističkih zapadnih kultura više motivira potreba za samopredstavljanjem drugima.

Naime, socijalni kontakti koriste se u različite svrhe u individualističkim i kolektivističkim kulturama. Kolektivistička društva naglašavaju međuovisnost njegovih članova i u njima je sklad u skupini najveći prioritet, pa se pojedinačni dobitak smatra manje važnim od poboljšanja šire društvene skupine. Nasuprot tome, u individualističkim društvima se najviše teži individualnim postignućima.

U sklapanja prijateljstava i u odnosima Facebook članova važnu ulogu igra njihova fizička privlačnost, ponekad je jedan od najvažnijih elementarnijih kriterija u formiranju doživljaja drugoga. Stoga nije čudo da nositelji stranice ponekad poljepšavaju svoju sliku i „nabrijavaju“ podatke o sebi.

Što neka osoba ostvari više veza na Facebooku, popularnija je i traženija za prijatelja. Međutim, napominju autori, to ima svoju mjeru; razina socijalne privlačnosti opada kod malog i kod prevelikog broja veza.

Zid najomiljeniji

Niz radova bavio se odnosom korisnika prema Facebooku i crta njihove ličnosti te našao niz značajnih veza. Tako korisnici koji imaju visoku ekstraverziju, odnosno koji su prilagodljiviji, češće koriste Facebook od onih s niskom ekstraverzijom, ali ne kao alternativu društvenim aktivnostima.

Onima s višom razinom neuroticizma, koji su skloniji negativnim osjećajima, tzv. zid je omiljena Facebook komponenta, dok su oni s niskim neuroticizmom prednost dali fotografijama.

Neograničeni kontakt s prijateljima na Facebooku može kod onih s višom ekstraverzijom stvoriti ovisnost o društvenim mrežama.

Osobe s visokom razinom narcisoidnosti i ljudi s niskim razinama samopouzdanja skloni su svoje fotografije dodatno „fotošopirati“ za vlastite promidžbene svrhe, ističe se u psihološkim istraživanjima korisnika Facebooka.

Kopirati
Drag cursor here to close