Na današnji dan, 1856. godine, rođen je Nikola Tesla

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na današnji dan 1856. u selu Smiljani kod Gospića rođen je Nikola Tesla, znanstvenik i pronalazač koji se istaknuo na polju elektro i radiotehnike. Patentirao je oko 700 pronalazaka od kojih nekoliko desetina ima široku promjenu. Radio je u području elektrotehnike i radiotehnike, te je izumio okretno magnetsko polje i višefazni sustav izmjeničnih struja.

Budući izumitelj svjetske slave pohađao je njemačku osnovnu školu u Smiljanu, a istu je završio u Gospiću. Nakon toga upisao se u Nižu realnu gimnaziju u Rakovcu kod Karlovca. Slobodno je vrijeme najviše volio provoditi s prijateljima. No, uživao je i u hvatanju ptica (ljubav prema pticama pratit će ga čitav život) i čitanju.

U vrijeme puberteta volio se kartati ali tako zarađeni novac nikada nije nosio kući već ga je poklanjao drugima. Nakon završetka gimnazije dvije se godine nije školovao.

Roditelji su na Nikolu vršili pritisak da postane svećenik ali on se tome protivio i upisao se na studij tehničkih znanosti u Grazu. Kasnije će u Pragu studirati tehniku. Tijekom studija upoznao se s Voltaireovim djelima te je odlučio pročitati sve što je ovaj napisao.

U konačnici je pročitao sva njegova djela, ali ne samo to nego ih je i naučio napamet. Nakon završetka studija zaposlio se u telefonskom društvu i priključivao telefone po kućama u naredne dvije godine

Jedno vrijeme radio je kao inžinjer Telefonskog društva u Budimpešti. Nakon Budimpešte zaposlenik je Edisonove tvrtke (Continental Edison Company) u Parizu. Tesla je tada imao visoko mišljenje o Edisonu. Na zadatku u Strasbourgu (1883.) izvan radnog vremena konstruira prvi indukcijski motor.

Godinu dana kasnije 6. lipnja (1894.) odlazi u Sjedinjene Države i postaje američki državljanin. Počinje raditi u Edisonovoj kompaniji, koju napušta već 1885. godine i osniva vlastitu tvrtku - "Tesla Arc & Light Co." gdje počinje praviti prve motore i generatore naizmjeničnih polifaznih struja.

Od 1887. do 1890. godine prijavljuje svoje najpoznatije patente iz oblasti polifaznih naizmjeničnih struja, generatore i motore. Pronalaske javno prikazuje u Američkom institutu elektroinženjera. Odmah potom Tvrtka Westinghouse otkupljuje prvih sedam Teslinih patenata iz oblasti polifaznih struja.

U Pittsburghu s inženjerima Tvrtke Westinghouse radi na praktičnoj realizaciji svojih patenata. Tijekom ovog perioda urađene su pripreme za realizaciju prve centrale na Niagara Falls po Teslinom sustavu.

Centrala je komercijalno otvorena 15. studenoga 1896. godine puštanjem struje do grada Buffala i bila je uvrštena u jedno od svjetskih čuda toga doba.

Sljedeću veliku oblast njegovih istraživanja čine izmjenične struje visokih frekvencija i njihovo djelovanje. Tesla je 1893. godine svojim sustavom četiri kola u rezonanci pokazao da su antena, uzemljenje i rezonanca tri elementa koja mora posjedovati svaki odašiljač i prijemnik za bežičnu telegrafiju, čime je utro put otkriću modernog radija.

Jedan je od prvih znanstvenika na američkom kontinentu koji je dobio rendgenske snimke šake, lubanje, koljena i lakta. Prvi je istraživač koji je ukazao na vrlo štetno djelovanje rendgenskih zraka na organizam pri suviše dugom izlaganju zračenju.

Pionir je i radio-tehnike, bežične telegrafije, radara. Bez izuma Tesle, jednog od najpoznatijih znanstvenika svijeta, suvremena civilizacija imala bi potpuno drugačiji izgled.

U čast stogodišnjice njegova rođenja Međunarodna elektrokomisija nazvala je njegovim imenom jedinicu magnetske indukcije Tesla (znak - T). U Češkoj jedna tvornica žarulja nosi njegovo ime, dok u Hrvatskoj postoji tvrtka Nikola Tesla - Ericsson koja se prvenstveno bavi telefonijom. Enciklopedija Britannica svrstala ga je među 10 najvažnijih ljudi u svjetskoj povijesti.

Preminuo je u New Yorku 7. siječnja 1943. u 87-oj godini života. Nakon njegove smrti kovčezi u kojima se nalaze Teslini papiri, diplome i druge počasti, kao i njegove laboratorijske bilješke zapečaćeni su. Neko vrijeme nalazili su se u vlasništvu Teslinog rođaka i jedinog nasljednika Save Kosanovića. On je kasnije svoje tako stečeno nasljedstvo poklonio gradu Beogradu, a u svrhu osnivanja muzeja Nikole Tesle.