aktualno

Konferencija u Mostaru: Znanstvenici o izbjegličkim krizama

Sci-Tech / Flash | 03. 06. 2016. u 09:16 K.K.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Međunarodna znanstvena konferencija "Identiteti-kulture-jezici" s ovogodišnjom temom "Europa u mijeni: progon i egzodus kao univerzalni problem" održava se danas na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.

Tim povodom u izjavi za medije prof. dr. sc. Ivica Šarac kazao je kako je cilj današnje konferencije bio da na jednome mjestu okupi znanstvenike, autore različitih profila, kako bi se obuhvatile njihove refleksije o vrlo aktualnoj problematici, migracijske i izbjegličke krize, koja, kako je kazao, predstavlja veliki izazov za sva europska društva. Po riječima prof. Šarca migracije i izbjeglička kriza otvaraju mnogobrojna pitanja a jedno od njih je: 'Kakve će implikacije migrantska kriza u budućnosti ostaviti na demografsku, političku, kulturnu pa i religijsku sliku Europe?'.

Ustavni sudac u Republici Hrvatskoj prof. dr. Mato Arlović govoreći o migracijskom utjecaju na prihvaćeni normativno-pravni sustav europskih ideala, kazao je u izjavi za novinare kako se pitanje migracija osobito potencira zbog sukoba ali i kretanja naroda u Sjevernoj Africi na Bliskom istoku i Centralnoj Aziji, gdje je, prema nekim procjenama, riječ o pokretu od 130 milijuna ljudi, od kojih je velikom dijelu njih Europa poželjna destinacija.

U takvoj situaciji, po riječima prof. dr. Arlovića, Europa se susreće s jednim velikim problemom budući da je samo tijekom prošle godine na područje Europe došlo oko 1,5 milijuna ljudi, što nije veliki broj kada se gleda broj stanovnika ali kad taj broj ljudi dođe kao masovna migracija to predstavlja problem budući da je vrlo važno osigurati kako i na koji način smjestiti te ljude.

"Naravno u kontekstu migracija ljudi javilo se posebno pitanje odnosa između toga treba li ih smjestiti kao izbjeglice ili im osigurati takozvani teritorijalni dugoročni smještaj koji bi trebalo rješavati ili putem privremenog smještaja što je nepovoljnije za njih ili putem azila kao najkvalitetnijeg oblika teritorijalnog smještaja, što i Europa sada razmatra", kazao je prof.dr. Arlović.

Odgovarajući na pitanje novinara je li s obzirom na veliki broj migranata ugrožen sustav europskih ideala i vrijednosti prof.dr. Arlović je kazao kako ima i previše činjenica koje govore kako je poremećen spomenuti sustav prije svega zbog narušavanja slobodnog kretanja ljudi roba i usluga ako se pogledaju dizanja žičanih ograda na pojedinim državnim granicama.

Također, postoji i dodatna situacija koja ugrožava sustav europskih ideala budući da se radi o masovnom prilivu izbjeglica i da te izbjeglice nastoje zadržati sve ono što karakterizira njihovu kulturu, tradiciju, jezik i običaje kao svoje vlastite i teško prihvaćaju da se prilagode vrijednostima koje Europa naziva 'zajedničkom stečevinom Europe'. Prof.dr. Arlović je naglasio kada je riječ o našim prostorima potrebno je spomenuti činjenicu da države Europske unije osobito one razvijene sada razmatraju izmjene Dublinskog ugovora kako bi se formirale takozvane "kvote".

Pojasnio je kako su kvote nužne i potrebne kada je u pitanju takozvana solidarnost na višoj razini, kada je riječ o masovnim migracijama, da bi se rasporedio određeni broj izbjeglica na određena područja, međutim, one se baziraju u pravilu na broj stanovnika i često puta se zanemaruje ekonomska moć zemalja koje izbjeglice trebaju dodatno primiti.

Upitan da komentira terorističke napade koji se često povezuju s dolaskom migranata jedan od izlagača na današnjoj konferenciji prof.dr. Miljenko Brekalo je kazao kako je sigurnost ugrožena prije svega u razvijenim zemljama Europe, gdje su organizirane skupine terorista 'spavača' koji u određenom trenutku mogu stupiti u akciju.

"Ne treba isključiti da će u određenom trenutku biti individualnih terorističkih akcija, koje ne moraju biti nužno na području Francuske, Belgije, Velike Britanije ili Njemačke, individualni napadi se mogu očekivati i u Hrvatskoj, Italiji, Rumunjskoj i Mađarskoj koja je po tome pitanju možda najviše učinila jer je prva progovorila o tome problemu i primijetila opasnost koja dolazi", kazao je prof.dr.Brekalo.

Upitan povezuje li se svaka izbjeglica s određenim prijetnjom i ugrožavanjem sigurnosne situacije prof.dr. Brekalo je kazao kako je svaka osoba u jednom trenutku, dok se ne provjeri, sigurnosni problem, ali onda kada se provjeri i kada se uvidi kako je riječ o časnoj i moralnoj osobi ona prestaje biti sigurnosni problem.

"Preventivno se mora djelovati, provjeriti svaka osoba, kako bi se vidjelo ima li ona neki teroristički pedigre tim više što određeni broj migranata ulazi s lažnim krivotvorenim dokumentima a jedan dio ulazi bez dokumenata", zaključio je prof.dr. Brekalo.

Kopirati
Drag cursor here to close