BiH pokušava iskoristiti sve što nudi organizacija za Frankofoniju

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Obrazovanje, sport, suradnja, mobilnost, gospodarstvo, podrška mladima, kultura samo su neki od ciljeva kojima teže članice Međunarodne organizacije za frankofoniju.

O značaju ove organizacije danas su u Ministarstvu vanjskih poslova BiH govorili nacionalni koordinator BiH za Frankofoniju Almir Šahović, veleposlanica Francuske u BiH Claire Bodiny, Švicarske Konfederacije Andrea Rauber Saxer, Rumunije Dana Constatinescu, te veleposlanici Grčke Georgis Ilopolus, Arapske Republike Egipat Yasser Saywed Mahmoud El Atawi i šef Diplomatskog ureda Belgije u BiH Joris Ronse.

Almir Šahović je naveo da su Dani frankofonije značajni i za Bosnu i Hercegovinu jer je BiH jedna od zemalja koje imaju institucionalne odnose s ovom međunarodnom organizacijom, u kojoj ima status promatrača, što je ne sprječava da bude aktivna u ovoj organizaciji.

Kako je Šahović istaknuo, osim što se u zemljama članicama govori francuskim jezikom tu je i niz aktivnosti poput zaštite ljudskih prava, medijacije u sporovima, promocija kulturne i gospodarske suradnje.

BiH pokušava iskoristiti sve mogućnosti koje nudi organizacija za Frankofoniju.

Veleposlanica Bodony, između ostalog, je navela ulogu mladih kao aktivnog dijela društva, kao i značaj sporta, kulture , te značaj privrede.

Veleposlanica Švicarske Andrea Rauber Saxer istaknula je da to što govore isti jezik jeste značajno, ali da je još značajnije naći zajednički jezik i graditi mostove i dijalog.

Veleposlanica Rumunije skrenula je pozornost i na značaj mobilnosti kad je riječ o obrazovanju, tržištu rada.

Od 20. ožujka do 7. travnja u Okviru Dana frankofonije održavaju se brojni događaji iz raznih područja: filmovi, književnost, muzika i gastronomija.

Frankofonija je međunarodna organizacija koja predstavlja skup država, zemalja i regija koji koriste francuski kao nacionalni jezik, službeni jezik, jezik međunarodne komunikacije i kao radni jezik. Riječ je o francuskom izrazu, 'skovanom' 1880. od francuskog geografa Onésimea Reclusa, brata Elisée Reclusa, kojim je označio zajednicu ljudi i država što koriste francuski jezik.

Frankofoniju čine zemlje članice, pridružene zemlje i zemlje promatrači, među kojima je i Bosna i Hercegovina.

Moderna frankofonija je stvorena 1970. Njen moto je jednakost, komplementarnost i solidarnost.