NASA-in svemirski teleskop James Webb, koji bi trebao omogućiti nove uvide u najranije faze svemira, stigao je na svoje odredište u orbiti oko Sunca, otprilike milijun i po kilometara od Zemlje, prenijela je Hina.

Točno mjesec dana nakon što je lansiran iz Francuske Gvajane, teleskop Webb je odradio posljednje manevre kako bi se stacionirao u solarnoj orbiti na položaju poznatom kao Lagrangeova točka broj dva, odnosno L2, objavila je američka svemirska agencija NASA.

Na tom položaju u svemiru, Webb će stalno biti poravnat sa Zemljom budući da će teleskop i planet zajedno kružiti oko Sunca, što će omogućiti neprekidnu radio komunikaciju. Za usporedbu, Webbov prethodnik, svemirski teleskop Hubble, kružio je oko Zemlje na udaljenosti od 550 kilometara, izlazeći i ulazeći u sjenu planeta svakih 90 minuta.

Zajednička gravitacija Zemlje i Sunca održavat će teleskop Webb u stabilnom položaju, pa će biti potrebno samo minimalno korištenje njegovog raketnog pogona kako bi održavao putanju, rekao je NASA-in znanstvenik Eric Smith.

Video: Elements of Webb: Super Black

Rad u infracrvenom području

Riječ je o revolucionarnom, devet milijardi dolara vrijednom infracrvenom teleskopu, koji je NASA predstavila kao vodeći opservatorij za svemirsku znanost sljedećeg desetljeća. Teleskop je sto puta osjetljiviji od svemirskog teleskopa Hubblea i očekuje se da će duboko promijeniti razumijevanje svemira i mjesta čovjeka u njemu.

Webb će uglavnom promatrati svemir u infracrvenom spektru, što će mu omogućiti da prodre kroz oblake plina i prašine gdje se rađaju zvijezde, dok je Hubble djelovao prvenstveno na optičkim i ultraljubičastim valnim duljinama.

Rad u infracrvenom području znači i da će Webb bilježiti svjetlost koja je u ovaj spektar dospjela kroz milijarde godina crvenog pomaka.

Tako će on moći snimiti svemirske objekte koje do sada nismo imali prilike vidjeti – prve zvijezde i galaksije koje su nastale u vrlo ranom dobu svemira, kada je on bio star tek oko 100 milijuna godina.

Ti objekti tada su emitirali pretežno ultraljubičasto zračenje, a ono je kroz više od 13 milijardi godina, zbog širenja svemira, prošlo kroz cijeli vidljivi spektar i sada se može detektirati tek kao vrlo slabo infracrveno zračenje. Snimanje prvih velikih struktura u svemiru trebalo bi otkriti mnoge do sada nepoznate činjenice o nastanku prvih zvijezda i galaksija.

View this post on Instagram

A post shared by NASA James Webb Telescope (@jameswebb_nasa)

Proučavat će i supermasivne crne rupe

Glavno zrcalo teleskopa, koje se sastoji od 18 heksagonalnih segmenata od berilija optočenog zlatom, ima puno veće područje za prikupljanje svjetla.

Osim istraživanja formiranja najranijih zvijezda i galaksija, astronomi će moći proučavati i supermasivne crne rupe za koje se vjeruje da zauzimaju središta dalekih galaksija.

Instrumenti na Jamesu Webbu omogućit će potragu za dokazima o atmosferi koja podržava život na egzoplanetima, posebice postojanje ugljikovog dioksida i metana, ali i na puno bližim svemirskim tijelima poput Marsa ili Saturnovog ledenog mjeseca Titana.

Webb teleskop, pak, nije namijenjen za traganje za kemijskim “biomarkerima”, koji bi išli korak dalje u potvrđivanju izvanzemaljskog života.

Sljedećih tjedana predstoji fino ugađanje instrumenata svemirskog teleskopa, a očekuje se da bi nakon nekoliko mjeseci trebao biti u potpunosti operativan.