Američka svemirska agencija NASA namjerava držati u životu Međunarodnu svemirsku postaju (ISS) do kraja 2030. godine, nakon čega bi se ISS trebala navođeno srušiti u udaljeni dio Tihog oceana poznat kao Point Nemo, navodi se objavljenim planovima koji ocrtavaju budućnost.

Lansirana 2000. godine, ova svemirska laboratorija posljednjih 22 godine kruži 227 nautičkih milja iznad Zemlje, a do sada je ugostila više od 200 astronauta iz 19 različitih zemalja koji su uživali u boravku u njoj.

Njeno postojanje predstavlja kontinuirano ljudsko prisustvo u svemiru u posljednja dva desetljeća.

NASA je priopćila da će komercijalne svemirske platforme zamijeniti ISS kao mjesto za suradnju i znanstvena istraživanja.

- Privatni sektor je tehnički i financijski sposoban za razvoj i upravljanje komercijalnim odredištima u niskoj orbiti, uz NASA-inu pomoć. Radujemo se što ćemo podijeliti naša iskustva i operativno znanje s privatnim sektorom kako bismo im pomogli da razviju sigurne, pouzdane i jeftine efikasne destinacije u svemiru - rekao je Phil McAlister, direktor komercijalnog odjela za svemir u sjedištu NASA-e.

Video: Kako radi ISS

McAlister dodaje da izvještaj koji su dostavili Kongresu detaljno sveobuhvatni plan za osiguravanje nesmetanog prelaska na komercijalne destinacije nakon umirovljavanja Međunarodne svemirske postaje 2030. godine.

U izvještaju o tranziciji Međunarodne svemirske postaje, NASA je rekla da je plan da se ISS sruši na Zemlju u području poznatom kao nenaseljeno područje južnog Pacifika - također poznato kao Point Nemo.

Pretpostavlja se da će se izlazak iz orbite dogoditi u siječnju 2031. godine.

Nazvan po mornaru podmornice u romanu Julesa Vernea "Dvadeset tisuća milja pod morem", Point Nemo je točka u oceanu koja je najudaljenija od kopna i koja je mnogo puta služila kao morsko groblje za brojne druge svemirske letjelice.

Područje je udaljeno otprilike 3.000 nautičkih milja od istočne obale Novog Zelanda i 2.000 milja sjeverno od Antarktika, a procjenjuje se da su zemlje sa svemirskim programima poput SAD-a, Rusije, Japana i europskih zemalja potopile više od 263 komada svemirskog otpada od 1971. godine.

U izvještaju se navodi da će ISS izvesti potisne manevre koji će osigurati "siguran ulazak u Zemljinu atmosferu".

ISS ipak ne planira mirovati i živjeti na lovorikama u narednih osam godina. NASA je navela ciljeve za sljedeće desetljeće, a oni podrazumijevaju korištenje ISS-a kao "analogne misije za tranzit prema Marsu".

Video: Uživo sa ISS-a

Svemirska postaja bila je dom mnogim znanstvenim prvijencima. Prvi predmet koji je ispisan na 3D printeru na svemirskoj postaji dogodio se 2014. godine. NASA-ina astronautkinja Kate Rubins sekvencirala je DNK u svemiru prvi put 2016., a, peto stanje materije, nazvano Bose-Einsteinov kondenzat, proizveden je na svemirskoj postaji 2018. godine.

Astronauti su naučili kako uzgajati salatu i zeljasto bilje u svemiru. Prvu salatu uzgojenu u svemiru probali su astronauti 2015. godine. Sada čak uzgajaju rotkvice i čili. Ovo znanje bi jednog dana moglo koristiti astronautima u uzgoju vlastite hrane u misijama istraživanja dubokog svemira.

Kina, čiji su astronauti dugo vremena bili isključeni s ISS-a, prošle godine je lansirala prvi modul svoje planirane svemirske postaje. Iako nije tako velika kao ISS, očekuje se da će kineska svemirska postaja biti u potpunosti operativna do kraja ove godine. Rusija je rekla da će napustiti projekt ISS-a 2025. godine jer planira izgraditi vlastitu svemirsku postaju koja bi mogla biti lansirana 2030. godine.