Samo u cipelama i kratkim hlačama, na temperaturama ispod nule i pod naletima vjetra, Vladimir Stevanović iz Leskovca satima se probijao kroz duboki snijeg i osvajao planinske vrhove Srbije.

Tako meditacijama u hladnim rijekama i jezerima opravdava nadimak "srpski ledeni čovjek", a ekipa Anadolu Agency (AA) posjetila ga je na treningu u prirodi na više od tisuću metara nadmorske visine.

Inspiriran istočnjačkim duhovnim tradicijama, ovaj arheolog i nositelj crnog pojasa sedmog dana japanske borilačke vještine ninjutsu, izlažući se ekstremnoj hladnoći, jača imunitet i mentalnu snagu, vježba strpljenje, predanost i samokontrolu.

''Ninjutsu potječe još iz srednjeg vijeka. Osim raznih sustava hrvanja, bavi se i tradicionalnom medicinom. Unutar njega postoji dio shugendo, koji je poput ogranka lokalnog šamanizma i kineskog budizma koji je svoj dom pronašao u Japanu. Bavi se poštivanjem i razumijevanjem prirode, a jedan od rijetkih aspekata sklada s prirodom je izlaganje hladnoći“, kaže Vladimir.

Interes za tehniku, kojom se danas bave i neki članovi njegovog ninjutsu kluba Bujinkan, pojavio se prije više od deset godina - iz nužde.

''U osnovnoj i srednjoj školi sam bio dosta bolestan, imao sam problema s dišnim organima, grlom, kašljem. U jednom trenutku, kada su mi preporučili operaciju krajnika, odlučio sam i sam pokušati nešto poduzeti. Počeo sam da se bavim jogom i specifičnim metodama disanja, koje su me kasnije dovele do ninjutsua i vještine kojom se sada bavim“, kaže Vladimir.

Foto: Anadolija / Srpski ledeni čovjek, Vladimir Stevanović iz Leskovca

Termogeneza, tradicija tibetanskih redovnika

Tada je sa svojim najboljim prijateljem najprije učio, a potom počeo primjenjivati vježbe duhovne tradicije tummoa, koja se naziva i jogom unutarnje topline.

"To je tradicija tibetanskih redovnika koji mogu primijeniti tzv. termogenezu, odnosno prirodno podići tjelesnu temperaturu toliko da osuše mokre plahte koje stavljaju. To su specifične vježbe disanja u kombinaciji s vizualizacijom i meditacijom te mentalnom pripremom da to može da se primjeni", objašnjava Vladimir.

Već dugo prakticira tradicionalnu kinesku metodu – qi gong, sustav laganih i sporih pokreta, koncentracije i dubokog disanja koji uravnotežuje ljudsku energiju.

"Ako govorimo o izlaganju hladnoći, postoje i tradicije koje u svom radu ne koriste meditacije. Na primjer, narodi sjeverne hemisfere jednostavno se od malih nogu polijevaju hladnom vodom, kontrolirano. To su kratkotrajna izlaganja hladnoći za jačanje imunološkog sustava i da se ne bi oborio kada bi bio izložen hladnoći. Rusi su najpoznatiji po tome, a isto tako i nordijske zemlje"m kaže Vladimir.

Najpoznatiji učitelji ove vještine, s tisućama sljedbenika diljem svijeta, su Porfiry Ivanov iz Rusije u prošlosti i Wim Hof iz Nizozemske u ovom stoljeću.

"Zadržavanje daha u dugim intervalima je prilično važno. Recimo, najekstremnija, najteža metoda prilikom prakticiranja pranayame iz joge zove se kumbhaka i ona ima sustav – 8 sekundi se udiše, 32 sekunde se zadrži dah i 16 sekundi ispušta. Još naprednija zahtjeva 64 sekunde zadržavanja daha. Samo zadržavanje nije toliko naporno koliko jeste ispuštanje daha nakon dugog zadržavanja, ali i udisanje. Sve to zahtijeva od pluća, od našeg grudnog koša, prilično naprezanje. Ja mislim da je toplota nusproizvod tog naprezanja“, priča Vladimir.

Prije jedanaest godina nakratko se počeo izlagati hladnoći. To su uglavnom desetominutne meditacije u rijekama, jezerima, pod vodopadima i na snijegu. Sve to smatra prilagodbom koja ga je dovela do toga da se prošle godine, u kratkim hlačama i do pojasa, spremio za pješačenje na planinske vrhove po niskim temperaturama.

Tri do četiri sata trebalo mu je da osvoji Ludu kobilu na istoimenoj planini, Mali kamen na Radanu i Midžor, najviši vrh Stare planine. Ove godine pala su još četiri - Trijem na Suvoj planini, Babin zub na Staroj, Veliki Strešen na Vardeniku i Veliki Čemernik na Čemerniku.

"Uspon na Veliki Strešen bio je najhladniji, bilo je minus 11, a najzahtjevniji je bio Veliki Čemernik. Trajao je četiri i pol sata, a mi smo se probijali kroz snijeg do trbuha", kaže Vladimir.

Osjećaj kada se usred oštre zime popne na vrh planine, odjeven za ljetne prilike, je, dodaje, neopisiv. Zadovoljan je što tijekom ovakvih uspona postiže unutarnji mir.

"Perspektiva se mijenja, pogled na planinu se mijenja. Više pazite na neke unutarnje mehanizme. Ali uglavnom se ušutkava unutarnji dijalog. Nema toliko razmišljanja, tražimo da obavimo zadatak. Kad vam je ugodno , razmišljaš o svemu i svačemu. onda jednostavno nema vremena za to“, objašnjava Vladimir.

Foto: Anadolija / Srpski ledeni čovjek, Vladimir Stevanović iz Leskovca

Prvi put na planini

Osim toga, dodaje, važno je dopustiti da se mijenjaju osobna uvjerenja usađena u djetinjstvu.

"Kada sam se prvi put popeo na planinu, bio sam zadovoljan jer sam uspio ušutkati neka svoja uvjerenja, suočiti se s njima i vidjeti da nisu toliko bitna kao što mislimo. Dakle, možete provesti tri, četiri ili pet sati na snijegu i ice., neće ti se ništa loše dogoditi i bit ćeš zdrav”, kaže Vladimir.

Smatra da njegove poduhvate može izvesti svaki zdrav čovjek, ali naglašava da je nužna prethodna priprema. Njegova je počela prije petnaest godina kada je riješio da se tušira isključivo hladnom vodom.

"Naše tijelo funkcionira na principu adaptacije na vanjske okolnosti. Predlažem da se svakog dana kupate hladnom vodom. To vam, prije svega, pomaže da ojačate imunološki sustav, da se razdrmate, energizirate i osjećate bolje. A onda, i da mijenjate ta uvjerenja“, ističe Vladimir.

Više savjeta, objašnjenja i odgovora dobit će oni koji mu se obrate preko Facebooka i LinkedIna, na stranici i nalogu pod imenom "srpski ledeni čovek“, kako je prošle godine nazvan u medijima.

Vladimir naglašava da cilj njegovih objava nije osobna promocija, već dijeljenje iskustva i znanja sa drugima. Zato o svojim i metodama svjetskih ledenih tradicija piše knjigu. Očekuje da će biti objavljena do kraja godine.

Video: Vladimir Stevanović iz Leskovca