''Još uvijek je na našem području vidljiv i prisutan oblik stigme prema ljudima sa mentalnim smetnjama, različitim psihičkim problemima, općenito prema pružanju pomoći ili usluga od strane psihologa ili psihijatara, a sa stigmatizacijom duševnih bolesnika susrećemo se veoma često'', rekao je za Bljesak.info specijalist traumatske psihologije Marko Romić.

5.300 pacijenata prošle godine

Ipak, čini se da je sve više onih koji uviđaju da suvremeni način života podrazumijeva, ako ništa, tvrdi Romić, poneku konzultaciju sa stručnjacima iz oblasti mentalnog zdravlja. Navodi da posjećivanje stručnjaka nije nikakva sramota, što je na zapadu uobičajeno jer se tamo ljudi hvale svojim psihijatrima i psiholozima, dok se kod nas skrivaju.

Psiholog Romić jedan je od tri psihologa koji, uz psihijatra, medicinske sestre i socijalne radnike radi u Centru za mentalno zdravlje Doma zdravlja Mostar.

Taj Centar radi na promociji mentalnog zdravlja i prevenciji mentalnih poremećaja, liječenja i rehabilitacije mentalno oboljelih osoba, prevenciji invaliditeta i rehabilitaciji, te brizi i pomoći onesposobljenih.

Samo tijekom prošle godine, prema Romićevim riječima, Centar je imao oko 5.300 usluga, odnosno različitih terapija, pregleda i savjetovanja.

Stres velik problem

Osobe koji imaju različite poteškoće na planu psihičkog zdravlja u Centar dolaze sa područja cijele županije, ali dolaze i ljudi iz ostalih županija, posebice Zapadnohercegovačke i Hercegbosanske.

Kako tvrdi psiholog Romić u radu se najčešće susreću sa osobama koje imaju različite oblike depresivnih poremećaja, depresiju kao bolesti, anksiozna stanja koja se manifestiraju kao tjeskobe, strahove i panične napade.

Centar posjećuje i jedan dio psihotičnih bolesnika, osoba sa oboljenjima poput shizofrenije te različitim oblicima shizoafektivnih poremećaja.

''Ima puno ljudi na ovim područjima koji imaju problem sa stresom koji je izazvan suvremenim načinom života ali i osoba sa posttraumskim stresnim poremećajem kojega najčešće vežemo za protekla ratna zbivanja i posljedice koje je rat ostavio na stanovništvo'', rekao je Romić za Bljesak.info.

Dio pacijenata, tvrdi psiholog, dolaze samoinicijativno, ali ipak postoji dobar dio onih koji su uvjetovani od nekoga, od roditelja, bračnog partnera i slično.

Pomoći ima

Broj mladih koji dolaze u Centar je oko 30-ak posto, dok u najvećem broju dolaze osobe koje u prosjeku imaju od 45 do 65 godina.

Korisnici Centra za mentalno zdravlje osnovali su udrugu 'In spe' koji u svom prostoru provodi radno-okupacijsku terapiju, koji imaju strukturirane aktivnosti poput kuhanja raznih jela, učenja engleskog jezika, šivanja...

Romić, osim rada u Domu zdravlja, vodi i projekt liječenja prema kocki - Klok, koji se provodi kao vid izvanbolničkog liječenja.

Osim Kloka, u Mostaru postoje još četiri kluba za izvanbolničko liječenje, ali ovisnika o alkoholu, tako da pomoći ima, samo je potrebno potražiti.