Dolaskom ljeta dolaze i visoke temperature koje nepovoljno utječu na zdravlje. Kako bi tijelo održalo normalnu unutarnju tjelesnu temperaturu od oko 37°C, koristi se različitim mehanizmima hlađenja kao što su širenje krvnih sudova, znojenje i pojačani osjet žeđi. Kad nastupe ekstremno visoke temperature, bez vjetra i uz visoku vlažnost zraka, dolazi do opasnosti od zakazivanja mehanizama hlađenja u tijelu, navodi se u upozorenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), uoči najavljenog novog talasa vrućina.

Glavni neprijatelji

Glavni neprijatelji našeg organizma su sunčanica i toplotni udar, koji su tijekom posljednjih godina znatno u porastu zbog klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja. Na visoke temperature posebno su osjetljiva djeca, a naročito bebe između šestog mjeseca i prve godine, jer nemaju dovoljno razvijen termoregulacijski sustav. Također su ugroženi trudnice, starije osobe, kronični bolesnici, te pacijenti na terapiji za izmokravanje.

''Duže izlaganje glave suncu dovodi do sunčanice, posebno kada je potiljačni dio glave izravno izložen visokoj temperaturi i pod utjecajem sunčeve toplote. Naime, naše tijelo se hladi radom kardiovaskularnog sustava i znojenjem'', ističe rukovoditelj Odjeljenja za promociju zdravlja u INZ-u dr. spec. Elma Kuduzović.

Ako nesmotreno izlažemo glavu utjecaju sunca, temperatura u glavi se znatno povećava. Simptomi počinju jakom glavoboljom i porastom tjelesne temperature. Često se mogu javiti pospanost i vrtoglavica, zujanje u ušima ili kratkotrajni gubitak sluha. Kod mladih koji se dugo sunčaju česti simptomi su i umor i malaksalost, a kod starijih može doći i do gubitka svijesti, priopćeno je iz INZ-a.

Toplotna iscrpljenost

Toplotni udar može nastati ne samo zbog prekomjernog izlaganja izravnim sunčevim zracima nego i uslijed vlažnog i pregrijanog zraka, jer je u takvim uvjetima otežano znojenje, a javlja se najčešće kod radnika u pekari, kuhinji, kraj peći, ali i u pregrijanom automobilu, javnom prijevozu, pa čak i u stanu.

U takvim uvjetima dolazi do poremećaja centra za termoregulaciju, pri čemu temperatura tijela stalno raste i doseže vrijednosti i do 40*C. Toplotna iscrpljenost je blaži oblik toplotnog udara, a često nastaje uslijed pretjerane fizičke aktivnosti u uvjetima povišene vanjske temperature i vlažnosti zraka. Manifestira se pojačanim znojenjem, grčevima u mišićima, glavoboljom, povraćanjem, padom krvnog tlaka i malaksalošću, kao i gubitkom svijesti.

''Simptomi su jaka glavobolja, suha koža, stalno povećanje tjelesne temperature, vrtoglavica, nemir, pospanost i povraćanje, zujanje u ušima, poremećaj vida, pa i nesvjestica, puls je ubrzan, a disanje plitko i ubrzano, a moguće je i povećano znojenje putem kojeg se gubi znatna količina tečnosti i minerala, naročito kalija, koji je veoma važan za sve biokemijske procese u organizmu, prije svega u mozgu'', navodi dr. Kuduzović.

Prevencija

U slučaju toplotnog udara, kao i kod sunčanice mora se intervenirati i odmah početi s rashlađivanjem. Osobu smjestiti u hladovinu ili u rashlađenu, zatamnjenu prostoriju i raskomotiti je. Važno je postupno rashlađivanje stavljanjem hladnih obloga na potiljak i glavu sve dok se temperatura ne vrati u normalu. Za vrijeme toplotnog udara tijelo gubi sposobnost termoregulacije, tako da se može pregrijati ili u nekim slučajevima rashladiti.

Zbog toga je u težim slučajevima neophodno stalno mjeriti tjelesnu temperaturu i, naravno, shodno tome unesrećenog hladiti ili utopljivati. Jako je važno nadoknaditi izgubljenu tečnost i minerale, davati hladne napitke, ali izbjegavati pića koja utiču na krvotok, posebno kavu i alkohol.

Liječniku se treba obratiti tek ako tjelesna temperatura ne pada, i pored rashlađivanja i lijekova, ako je osoba pospana, slabo komunicira s okolinom ili je bez svijesti, ukoliko uporno povraća i sve je slabija. Tada se radi o veoma teškom obliku sunčanice, pa je potreban pregled liječnika. On će utvrditi radi li se samo o sunčanici, ili se radi o početku neke druge bolesti.

''Prevencija je da se bebe izvode u šetnju samo u ranim jutarnjim ili kasnim popodnevnim satima. Djecu mlađeg uzrasta ne treba utopljivati i treba im davati što više tečnosti. Pratite ponašanje svog djeteta, jer razdražljivost ili plačljivost često ukazuju na to da je žedno. Ne izlagati se predugo direktnom zračenju sunca i za vrijeme najvećih vrućina boraviti u hladovini ili klimatiziranoj prostoriji. Adekvatno zaštititi glavu, nositi kačkete ili šešire sa širokim obodom od prozračnih materijala. Odjeća mora odgovarati klimatskim uvjetima i važno je da je od prirodnih tkanina i svjetlijih boja'', dodaje dr. Kuduzović.

Ishrana

Ishrana mora biti uravnotežena i lagana, bogata vitaminima i mineralima. Važno je nadoknađivati kalij i magnezij, koje uz natrij i klor organizam naročito gubi. Zbog visokih temperatura i povećanog gubitka tečnosti znojenjem, ljeti je tijelu i koži potrebna veća količina vode (najmanje dva litra dnevno, što je otprilike osam čaša). Preporuka je unositi tečnost polako, u malim količinama i pri tome izbjegavati alkoholna, gazirana i zaslađena pića, koja će samo pojačati dehidraciju.

Prostorije u kojima se boravi moraju se redovno provjetravati, a ukoliko se koriste rashladni uređaji, temperature u odnosu na vanjsku sredinu, ne bi se trebala znatno razlikovati.

Povećane ljetne temperature, koje rezultiraju znojenjem mogu dovesti do dehidracije tijela pa je ljeti jako važno voditi računa o pravilnoj i dovoljnoj hidrataciji organizma u tom razdoblju, navode iz INZ-a.

Glavni neprijatelji

Pročitajte još

Pripremite kožu za sunce

Toplotna iscrpljenost

Prevencija

Ishrana