"Jako je puno usamljenih i samih ljudi u našem gradu. Žive, a da nemaju mogućnost obaviti sami svakodnevne stvari iz ovih ili onih razloga", kazala je Kristina Bevanda, dr. med., spec. epidemiolog, ravnateljica Doma zdravlje Mostar.

Bevanda je bila jedna od govornica na panel diskusiji "Inkluzija ili iluzija" koja je u srijedu održana u Galeriji kraljice Katarine Kosače.

Panel diskusiju organizirala je Udruga paraplegičara i oboljelih od dječje paralize "Marko Ravlić", a prva tema koje su se dotaknuli govornici bila je potreba fizikalne terapije u domovima korisnika.

Foto: Bljesak.info / Panel diskusija u organizaciji Udruženja paraplegičara Mostar

Fizikalna terapija u domovima

Vesna Miljanović Damjanović, doc. dr. sc., spec. fizikalne medicine i rehabilitacije, kazala je kako su fizikalna medicina i rehabilitacija, nakon ozljede i osnovnog oporavka ono najbitnije pacijentima. Uz bolničko i banjsko liječenje, Miljanović Damjanović je posebno istaknula kućne uvjete za rehabilitaciju.

"Ono što je najvažnije to su kućni uvjeti za rehabilitaciju gdje će naši terapeuti doći u kućne uvjete i pomoći ljudima da se rehabilitiraju. Ne samo fizički nego i psihički te uključe u cjelokupnu društvenu zajednicu", naglasila je Miljanović Damjanović.

Foto: Bljesak.info / Panel diskusija u organizaciji Udruženja paraplegičara Mostar

Dodala je kako bez kućnih uvjeta rehabilitacije nije moguće pravilno provesti rehabilitaciju.

S njom je složna i ravnateljica Doma zdravlja Mostar Kristina Bevanda koja je navela kako su oni kroz Odjel kućne njege prepoznali potrebu građana za pružanje usluge fizikalne terapije u domovima korisnika.

Istaknula je kako u Odjelu kućne njege radi deset ljudi što nije ni blizu dovoljno s obzirom na potrebne na terenu.

"Tek od prošle godine Zavod za zdravstveno osiguranje je nama priznao postojanje kućne njege, odnosno u prevedenom značenju, to znači da smo mi ovih prethodnih devet godina sami financirali kućnu njegu", navela je Bevanda.

Foto: Bljesak.info / Panel diskusija u organizaciji Udruženja paraplegičara Mostar

Samo jedan fizioterapeut

Pojasnila je i kako ih pri zapošljavanju novih ljudi ograničavaju normativi kojih se ZZO HNŽ drži.

"U ovom trenutku imamo samo jednog čovjeka koji je fizioterapeut u kućnim uvjetima, odnosno koji na principu naručivanja ide u kućne posjete", navela je Bevanda te dodala kako bi bilo idealno da imaju i fizijatra koji ide u kućne posjete.

Nada se, kako će to u budućnosti biti i ostvareno, s obzirom na to da je jedna liječnica na specijalizaciji iz fizijatrije.

Foto: Bljesak.info / Panel diskusija u organizaciji Udruženja paraplegičara Mostar

Predsjednik Udruge Futura Marin Bago naveo je kako su na snazi tri zakona koja pokrivaju oblast zdravstva te su svi odlični. Problem je, tvrdi Bago, to što ih se ne pridržavamo.

Kako je istaknuo, prema zakonima je pacijent u fokusu te ga prati tok novca.

"Hercegovačko-neretvanska županija je posebno kritična po tom pitanju. Svake godine Zavod mora napraviti plan i program mjera. To je Zakon, to je obveza i preduvjet da se planiraju sredstva", kazao je Bago te dodao kako to 18 godina nije napravljeno u HNŽ-u.

Foto: Bljesak.info / Panel diskusija u organizaciji Udruženja paraplegičara Mostar

Bez analize stanja

"Mi nikada nismo snimili situaciju koliko nas ima, kakvih nas ima, koje probleme imamo i na kraju Zavod zdravstvenog osiguranja plaća paušalno, bez ikakve kontrole i planiranja", istaknuo je Bago.

Posljedica su, tvrdi Bago, nezadovoljni pacijenti te ogromne liste čekanja.

"Kod nas se čeka mjesecima na određene usluge, a gle čuda Zavodu, dakle onaj novac koji nije porez nego plaćamo izravno, ostane oko 20 milijuna KM u plusu. 20 milijuna KM, ja ne znam jesmo li mi svjesni koliki je to obim zdravstvenih usluga. Po novcu kojeg imamo i zakonima koje imamo mi jednostavno funkcioniramo van zakonskih okvira, a nikakvih razloga za to nema da bilo tko čeka na zdravstvenu uslugu", naglasio je.

Foto: Bljesak.info / Panel diskusija u organizaciji Udruženja paraplegičara Mostar

Inspektorica socijalne dječje skrbi pri Ministarstvu zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ Janja Milinković navela je kako je ključno u svemu staviti naglasak na prevenciju.

"Mi nakon dvije godine procjene i praćenja djece, sada možemo reći da imamo oko 300 djece uključene u novi proces. Nekako je za zapitati se, jer svakim danom vidimo da imamo više djece s teškoćama u razvoju, što je uzrok?", upitala je Milinković.

Dodala je kako je ogroman problem što u HNŽ ne postoje socijalne karte, nema analize stanja te se zapravo ne zna koje su potrebe korisnika.

Foto: Bljesak.info / Panel diskusija u organizaciji Udruženja paraplegičara Mostar

Iz škola umjesto iz zdravstva

"Mi sada znamo u procjeni djece koje su to teškoće i koji im stručnjaci trebaju, mi to do sada nismo znali. Na temelju toga sada možemo planirati usluge", navela je Milinković te dodala:

"Ono što nas zabrinjava je da se pretežno djeca na praćenje upućuju iz škola. Ono što mi želimo je da se upute iz zdravstvenih ustanova. Vrlo je bitno u najranijem rastu i razvoju uputiti dijete jer tada se može puno toga napraviti, a nakon šest - sedam godina vrlo malo".

Foto: Bljesak.info / Panel diskusija u organizaciji Udruženja paraplegičara Mostar

Vesna Miljanović Damjanović, doc. dr. sc., spec. fizikalne medicine i rehabilitacije, istaknula je kako bi pored pomoći u kući sve osobe koje imaju teškoće u razvoju i invaliditet trebale imati i osobne asistente koji bi im omogućili inkluziju u društvo.

"Osobni asistent je i prijatelj, on može i treba imati svoju plaću, ali to je jedno što bi mi u Mostaru rekli kućno čeljade", navela je Miljanović Damjanović te dodala:

"Najvažnija stvar što se tiče rehabilitacije jest da se provede fizikalna rehabilitacija, ali uz ovu pomoć u kući koju možda imaju je izuzetno važan osobni asistent koji će uključiti tog korisnika u društvo".

Foto: Bljesak.info / Panel diskusija u organizaciji Udruženja paraplegičara Mostar

Zdravstvo plaćamo više od Nijemaca

Predsjednik Udruge Futura Marin Bago kazao je kako odgovorno tvrdi da novca u zdravstvu ima, samo nije dobro raspoređen.

"Čuli smo informaciju da mi ne znamo koliko ljudi treba pomoć. Možete misliti na kojoj smo razini poštivanja zakona, kada nismo napravili ni prvi korak. Hajmo vidjeti koliko nekoga ima, a drugi korak je vidjet što im sve treba i koliko je to u novcu. Treći korak bi bio - izvoli, uradi", naveo je Bago.

Foto: Bljesak.info / Panel diskusija u organizaciji Udruženja paraplegičara Mostar

Kazao je kako se godišnje uplati oko 200 milijuna KM, a taj novac iz Zavoda nije za izgradnju bolnica i kupovanje opreme.

"Ljudi često imaju pogrešnu percepciju, novac Zavoda se može trošiti isključivo na zdravstvene usluge. Zavod nije taj koji će popraviti bolnicu na Bijelom brijegu, to je Vlada, Ministarstvo. Zavod nema ništa s tim", istaknuo je Bago te dodao:

"Aktualna je tema minimalna plaća od 1.000 KM, to znači da je minimalna plaća zapravo 1.720 KM. Mi smo zemlja koja gotovo najviše u EU plaća doprinosa na plaću. Dakle, ako želimo dobiti 700 KM moramo državi dati 720 KM. 23 posto od toga je za zdravstvo. Minimalno svaki čovjek plaća oko 160-170 KM svaki mjesec. Bilo bi dobro dati taj novac ljudima u ruke pa mu uzeti, možda bi se više zainteresirao što ja i zašto plaćam".

Naveo je i kako bh. građani zdravstvo plaćaju više od Nijemaca.

Foto: Bljesak.info / Panel diskusija u organizaciji Udruženja paraplegičara Mostar