Zavodi za transfuzijsku medicinu u oba entiteta u Bosni i Hercegovini nalaze se u lošem položaju za razliku od zavoda iz regije.

Naime, direktorica Zavoda za transfuzijsku medicinu Federaciji BiH Jasminka Kurilić, tvrdi kako svi darivatelji krvi ne mogu iskoristiti benefite koji su im osigurani zakonom.

''Prema Zakonu o radu FBiH darivatelji imaju pravo na najmanje jedan dan plaćenog odsustva za svako darivanje. Također, dobrovoljni darivatelji krvi koji je zdravstveno osiguran, a dao je krv 10 i više puta, oslobođen je participacije na zdravstvene usluge. Navedene prednosti dobrovoljni davalaca se ne poštuju u svim ustanovama'', navodi Kurilić, piše Al Jazzera.

Tako je tijekom prošle godine je u Federaciji prikupljeno 55.904 doza krvi.

''Nažalost, broj darivatelja krvi koji se sami, odnosno volonterski javljaju u transfuzijske ustanove nije dostatan u većini transfuzijskih ustanova FBiH. Većina transfuzijskih ustanova FBiH nema službu za animaciju davatelja krvi zbog čega se u tim ustanovama pojavljuju obiteljski darivatelji što nije, tj. zabranjuje se po pravilima struke'', rekla je direktorica Kurilić.

''U Zavodu za transfuzijsku medicinu FBiH kompletno darovateljstvo je neplaćeno na volonterskoj osnovi. Broj darovatelja krvi može se povećati kontinuiranom edukacijom (promo materijalima, tv emisijama, predavanjima, tribine...) stanovništva počevši od osnovnih škola'', dodaje Kurilić.

Direktorica Zavoda za transfuzijsku medicinu Republike Srpske, Gordana Guzijan, za Al Jazeeru kaže kako altruizam i humanost treba biti u fokusu dobrovoljnog davanja krvi, a za benefiti darivatelja isti su kao i u Federaciji.

''Što se tiče prava dobrovoljnih darivatelja krvi, darivatelji koji su u radnom odnosu imaju pravo da uz naknadu plaće odsustvuju sa posla u slučaju dobrovoljnog davanja krvi. Kolektivnim ugovorima ili pravilnicima o radu utvrđuje se koliko dana radnik može da odsustvuje i kako se to odsustvo regulira. Pored toga, dobrovoljni darivatelji krvi oslobođeni su od plaćanja participacije za zdravstvene usluge godinu dana od dana davanja krvi, a davaoci koji su dali krv više od 10 puta, oslobođeni su trajno'', tvrdi direktorica Guzijan.

Na pitanje ima li u RS-u ima dovoljno darivatelja, naša sugovornica kaže kako se na godišnjoj razini prikupi 34.000 doza krvi i organizira više od 300 akcija dobrovoljnog davanja krvi.

''Iako ovaj broj zadovoljava transfuziološke potrebe stanovništva u Republici Srpskoj, zalihe krvi se neprestano troše i zato u Zavodu konstantno ohrabrujemo dobrovoljno davanje krvi. Kako bi se povećao broj dobrovoljnih davalaca krvi, treba raditi i na edukaciji stanovništva o potrebi za dobrovoljnim davanjem krvi, kao i promociji dobrovoljnog darovateljstva krvi u čitavoj populaciji“, ističe direktorica Guzijan.

Za razliku od BiH, u Srbiji se darivateljima krvi daju simbolični pokloni kao što su članske karte za knjižnice, karte za kazalište i koncerte, karte za nogometne utakmice, propusnice za korištenje bazena tijekom ljetnih mjeseci, knjige, ulaznice za ZOO vrt…, dok se u Hrvatskoj dodjeljuju i odlikovanja Predsjednice.