Predavanjem na temu 'Osnažimo roditelje - omogućimo dojenje' u Mostaru je obilježen Svjetski tjedan dojenja. Iako je tema vrlo zanimljiva pogotovu trudnicama i 'novopečenim' majkama, odziv na predavanje je bio jako mali, ali to nije umanjilo kvalitet obrađenih tema.

Na spomenutu temu govorio je prim.dr. Eniz Čolaković spec.hig. i zdr. ekologije, prim.mr.sc.dr. Alma Vila Humačkić specijalista ginekologije i akušerstva je govorila na temu 'Uticaj dojenja na psihofizički razvoj djeteta', dok je dr. Šejla Balić specijalista ginekologije i akušerstva govorila o temi 'Prednosti dojenja'.

"Osnovni cilj ovog predavanja je da upoznamo stručnu javnost o značaju dojenja kako za majku, tako i za dijete, te i za čitavu društvenu zajednicu. Akcenat je na zaposlenim majkama, gdje nam je cilj da majke od strane poslodavaca dobiju najmanje 18 tjedana plaćenog odsustva.

Odsustvo s posla ne podrazumijeva samo majke, nego i očeve novorođenčadi. Kroz predavanja smo govorili o značaju majčinog mlijeka, jer je to nešto što je najzdravije, najjednostavnije i potpuno je besplatno", kazao je za Bljesak.info između ostaloga Eniz Čolaković.

Prema riječima Čolakovića, dojenje osim djeci, pomaže i majkama. Pa tako navodi kako dojenje pomaže u vraćanju materice u stanje prije poroda, smanjuje se postporođajno krvarenje, te između ostaloga smanjuje i obolijevanje od karcinoma dojke.

Prirodna prehrana je najbolji način prehrane djece. U svezi s preporukama SZO i UNICEF-a, temeljenih na brojnim zdravstvenim istraživanjima, brojna društva i udruge se zalažu za promicanje isključivog dojenja (prehrana samo majčinim mlijekom, bez dodataka drugih tekućina i/ili hrane) tijekom prvih 6 mjeseci djetetova života i nastavak dojenja uz odgovarajuću dohranu krutim namirnicama do kraja prve godine života, a u socijalno nepovoljnim uvjetima i dulje.

"Bebe se kroz dojenje povezuju s majkom i dokazano je da bebe koje doje u kasnijem razvoju imaju veći postotak samouvjerenosti, da imaju bolji IQ, otvorenije su i imaju manji postotak depresije.

Kada vidimo sve prednosti dojenja, postavlja se pitanje zašto nemamo toliko dojilja. Iz bolnice 'dr. Safet Mujić' izađe 90 posto njih koje doje tijekom hospitalizacije (24 do 48 sati), a ovaj mali procenat dojilja ne doji iz medicinskih razloga", kazala je za Bljesak.info Vila Humačkić.

Dodala je da se od navedenog postotka (90 posto žena koje doje tijekom hospitalizacije) po izlazsku iz bolnice broj desetkuje, te imamo svega 50-60 posto žena koje doje prvih šest mjeseci djetetovog života. Taj period djetetovog života je krucijalan, jer je jedini način ishrane bebe kroj dojenje.

"Kod dosta populacije se javi panika kada beba počne mršavjeti, a razloga za paniku uglavnom nema. To su normalni procesi kada beba gubi po nekoliko stotina grama (u prvih nekoliko mjeseci života) i to je sasvim očekivano i normalno. Osim što bebe kroz dojenje dobivaju hranu, one na taj način ostvaruju potrebni kontakt s majkom za kojim teže, te i to treba ispoštovati", izjavila je Vila Humačkić.

Inače, ciljevi Svjetskog tjedna dojenja su informirati ljude o vezi između spolno ravnopravne socijalne zaštite roditelja i dojenja, utemeljiti roditeljske vrijednosti, kao i spolno ravnopravne socijalne norme na svim nivoima kako bi se podržalo dojenje, uključiti pojedince i organizacije kako bi se postigao što bolji efekat i potaknuti akciju za spolno ravnopravnu socijalnu zaštitu kako bi se unaprijedilo dojenje.