Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana AIDS-a (www.worldaidsday.org) je "Zajednice čine razliku". Obilježavanje Svjetskog dana AIDS-a je važna prilika da se prepozna temeljna uloga zajednice koja može na pozitivan način odgovoriti AIDS-u na međunarodnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini.

Asocijacija infektologa u Bosni Hercegovini, Klinika za infektivne bolesti SKB Mostar i Studentska sekcija za hitnu medicinu obilježit će Svjetski dan HIV/AIDS-a organizacijom dragovoljnog i povjerljivog savjetovanja i testiranja na HIV ispred Mepas Malla u subotu, 30. studenog 2019. godine od 10 do 18 sati.

Tijekom ovih aktivnosti će biti dostupni informativni materijali, besplatni prezervativi i liječnici koji će odgovarati na pitanja o liječenju i prevenciji HIV/AIDS-a te drugih krvlju i spolno prenosivih bolesti.

U nedjelju 1. prosinca 2019. godine bit će moguće 24-satno anonimno i povjerljivo testiranje na HIV u Klinici za infektivne bolesti SKB Mostar (zgrada ''Stara kirurgija''), a sljedećih 2 tjedna u domovima zdravlja Čitluk, Jablanica i Stolac ćemo održati stručna predavanja na temu HIV/AIDS-a.

U subotu će liječnici će biti dostupni za izjave u 12 sati ispred Mepas Mall-a. Stoga Vas sve srdačno pozivamo da nam se pridružite i uz to informirate o ovoj bolesti današnjice te nas svojim sudjelovanjem i zanimanjem podržite te budete dio „Zajednice“ koja podiže svijest o HIV infekciji kojom je zaraženo oko 40 milijuna odraslih i djece u svijetu!

Nekoliko praktičnih i provjerenih informacija

Što je HIV?

HIV je virus humane imunodeficijencije (engl. Human immunodeficiency virus) i uzrokuje bolest koja se naziva AIDS (engl. Acquired immunodeficiency syndrome) ili SIDA (franc. Syndrome d'immuno-deficience acquise). Virus inficira imune stanice organizma s posljedičnim oštećenjem cijelog imunološkog sustava. Domaćin tijekom infekcije postaje sve osjetljiviji i podložniji obolijevanju te na kraju umire od komplikacija bolesti, najčešće zbog oportunističkih infekcija i tumora.

Što je AIDS?

AIDS je sindrom stečene imunodeficijencije tj. uznapredovali stadij ili završna faza HIV infekcije.

Od 1. prosinca 1988. godine na isti dan svake godine širom svijeta obilježava se Svjetski dan borbe protiv HIV/AIDS-a, s ciljem podizanja svijesti o epidemiji i problemima vezanim za HIV, edukacije i senzibilizacije javnosti o bolesti, unaprijeđenja programa prevencije širenja zaraze te liječenja i skrbi oboljelih.

Epidemiologija HIV infekcije i AIDS-a u Federaciji BiH i RS

Prema posljednjim podacima kojima raspolažu entitetski zavodi za javno zdravstvo u BiH, do 27. studenog 2019. godine u Federaciji BiH je registrirano ukupno 237 osoba kojima je dijagnosticirana HIV infekcija, od kojih je 101 razvilo AIDS, a u proteklom razdoblju umrla je 51 oboljela osoba.

U 2019. godini, u Federaciji BiH je bilo 14 novodijagnosticiranih bolesnika, od čega je njih četvero oboljelo i razvilo AIDS. Od svih registriranih osoba sa HIV infekcijom 86,9% su muškog, a 13,1% ženskog spola. Prosječna dob oboljelih je 35 godina.

Nа оsnоvu dоstаvljеnih priјаvа i аnаlizе pоdаtаkа u Rеpublici Srpskој оd priјаvе prvih оbоljеlih dо sаdа је registirano ukupnо 132 оbоljеlе оsоbе оd HIV/АIDS-а. Оd ukupnоg brоја registriranih, оd 1. prosinca 2018. dо sаdа priјаvljеnо је ukupnо 10 nоvih оbоljеlih pаciјеnаtа, оd tоgа pеt HIV-а i pеt оd АIDS-а.

Kako se HIV prenosi?

Tri su glavna puta prijenosa HIV-a: izravnim unosom krvi zaražene osobe u organizam nezaražene osobe, nezaštićenim spolnim odnosom sa zaraženom osobom (heteroseksualni ili homoseksualni odnosi), sa zaražene majke na dijete tijekom trudnoće i poroda ili dojenjem.

HIV se ne prenosi uobičajenim socijalnim kontaktima, hranom, vodom, zrakom i ubodom komaraca ili ostalih insekata. Uobičajeni socijalni kontakti poput rukovanja, grljenja, korištenje zajedničkog pribora za jelo, kupatila, bazena, zahodskih školjki ne predstavljaju rizik za prijenos HIV-a. Ne postoje dokazi da se virus prenosi poljupcem osim ukoliko je slina zakrvavljena.

Tko može oboljeti?

Bolest zahvaća različite dobne skupine ljudi u različitim dijelovima svijeta, ovisno o socijalnim i ekonomskim čimbenicima koji uvjetuju dominantni put prijenosa.

Prema načinu prijenosa u ukupnom broju slučajeva, dominantan način inficiranja HIV-om u FBiH je bio nezaštićeni spolni odnos, i to homoseksualni (muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima– MSM) 49,36% i heteroseksualni s 40,50%. Za 6.75% slučajeva, način zaraze HIV-om je bio injekcionim korištenjem droga (nesterilan pribor).

U Federaciji BiH se rodilo 11 zdrave djece od HIV pozitivnih majki, zahvaljujući pravodobnom i kvalitetnom liječenju.

Simptomi HIV-a

U većini slučajeva klinički tijek HIV infekcije ima tri faze:

akutna faza nastaje dva do četiri tjedna nakon ulaska HIV-a u organizam, a očituje se nespecifičnim simptomima poput gripe ili infektivne mononukleoze i spontano prolazi.
asimptomatska faza može trajati deset i više godina. Za to vrijeme sustav obrane organizma od infekcije postupno slabi i bolest napreduje u AIDS
AIDS je krajnji i najteži stadij HIV infekcije uzrokovana teškim oštećenjem imunološkog sustava. Riječ je zapravo o skupini simptoma koji se pojavljuju kao posljedica slabljenja imuniteta, a prvenstveno se javljaju brojne oportunističke infekcije.

Liječenje

Smatra se da je stalno umnožavanje virusa glavni pokretač HIV-bolesti, stoga ako želimo utjecati na tijek bolesti moramo maksimalno i što je moguće dulje suzbijati umnožavanje virusa.

Od 1996. godine usvojeno je načelo vrlo djelotvorne antiretrovirusne terapije (HAART, od engl. Higly active antiretroviral treatment) definirane kombinacijom antiretrovirusnih lijekova koji uspješno spriječavaju umnožavanje HIV-a.

Prevencija

S javnozdravstvenog aspekta najvažniji put prijenosa je spolni, stoga se preporučuje primjena odgovorno spolno ponašanje uz primjenu prezervativa tijekom spolnog odnosa ili apstinencija.

Nadalje, prevencija među korisnicima ilegalnih droga je složena i uključuje liječenje supstitucijskom terapijom, programe smanjenja upotrijebljenih igala i štrcaljki, a u zdravstvenim ustanovama je najvažnija primjena standardnih mjera zaštite na radu.

Stigma i diskriminacija

Stigma i diskriminacija u svezi s HIV/AIDS-om su najveće smetnje sprječavanju širenja virusa, osiguranju adekvatne skrbi, podrške i liječenja. Stigma i diskriminacija u vezi s HIV/AIDS-om se događaju u svim zemljama u svijetu, pa i kod nas.

Izazivaju ih nedostatak poznavanja tijeka i mogućnosti liječenja bolesti, mitovi o prijenosu virusa, društveni strahovi u vezi sa seksualnošću i tabuiziranje spolnosti, ograničeno medijsko praćenje epidemije, nekad smrtonosne reperkusije, strahovi povezani sa smrću i dr. Stigma i diskriminacija negativno utječu na individulanoj, obiteljskoj i društvenoj razini.