Početak aktivnosti projekta Uspostavljanje temelja za održavanje slatkovodne bioraznolikosti u Livanjskom polju i Buškom jezeru će zbog korona virusa otpočeti virtualno, online radionicom o metodologiji istraživanja riba

U proteklom periodu svjedoci smo brojnih apela građana i udruga s područja Livanjskog kantona o zaštiti Buškog jezera i Livanjskog polja.

U cilju zaštite slatkovodne bioraznolikosti livanjskog područja osmišljen je projekt koji provodi Udruga Dinarica, a financira Critical Ecosystem Partnership Fund (CEPF). Na projektu je angažirana doktorandica Sanja Đolo s Agronomskog i prehrambeno tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru koja će, kada uvijeti dozvole, početi aktivnosti istraživanja riba na području Livanjskog kantona.

Doktorandica će raditi pod vodstvom stručnog kadra Sveučilišta u Mostaru ali i svjetski renomiranog ihtiologa doktora Joerga Freyhof-a s Leibniz instituta i Prirodoslovnog muzeja u Berlinu. Trenutno se izrađuje metodologija istraživanja riba a radionica o metodologiji koja se trebala održati u Mostaru, održati će se virtualno. Terenska posjeta Livnu i dolazak doktora Freyhof-a su pomjereni.

Projektom je planiran ulazak u špilje i procjena špiljskog biodiverziteta riba, migracijski putevi u podzemlju, procjena populacije, mjesta pronalaska te prijetnje opstanku.

Krška polja su izuzetno ranjiva područja i od velikog je značaja shvatiti kompleksnost hidrološkog sustava te ga pravilno zaštititi.

Najveće krško polje na svijetu je Livanjsko polje. Na njegovom sjevernom dijelu nalazi se Ždralovac (najveće tresetište u BiH), dok je na jugoistoku smješteno Buško jezero (donedavno najveće umjetno jezero u Europi). Ono je od više međunarodnih organizacija proglašeno ključnim područjem bioraznolikosti.

Buško jezero je bogato ribom, a ono što ga čini posebnim su endemske vrste koje su pronađene u njemu. U njemu su pronađene populacije pet endemskih vrsta riba i to oštrulj, podbila, sitnoljuskavi klen, dinarska pijurica te dalmatinska drlja. Vrste su karakteristične za krško područje i kao takve prilagođene su sezonskom plavljenju polja – za vrijeme sušnih ljetnih razdoblja vrste se povlače u podzemlje.

Status većine endemskih vrsta je nejasan i nepoznat zbog nedostatka podataka, ljudskog utjecaja, poput unosa stranih predatorskih vrsta u jezero, krivolova, neodrživog upravljanja hidroelektranom i uništavanja staništa. Mnoge činjenice sugeriraju da se endemske vrste u Buškom jezeru vjerojatno na granici izumiranja. Svih 5 navedenih endema su uvršteni na listu ugroženih vrsta Međunarodnog saveza za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN).

Projekt ''Uspostavljanje temelja za održavanje slatkovodne bioraznolikosti u Livanjskom polju i Buškom jezeru'' će trajati dvije godine a rezultirati će detaljnim istraživanjem o slatkovodnom biodiverzitetu na području Livna, mjerama zaštite i uputama za korištenje vodnog sustava. Također, kroz okupljanje zainteresiranih strana pokušati će se provesti mjere zaštite kako bi očuvali jedno od najvećih prirodnih ljepota Bosne i Hercegovine. Prve aktivnosti projekta zbog novonastale situacije s korona virusom odvijati će se virtualno sve do prvih terenskih istraživanja.