U vrijeme kada su škole zatvorene zbog prijetnje korona virusom, nastava se, za većinu djece, prebacila na internet. Upravo je to i jedna od velikih mogućnosti koje internet pruža, informacije i znanje za sve, ma gdje se nalazili.

Međutim, taj povećani ''boravak'' djece u internet okruženju znači da su više izložena rizicima koje internet donosi.

Mnogi roditelji sada takođe rade od kuće, potrebno im je da se mogu posvetiti svojim radnim zadaćama i internet se može činiti kao najlakše rješenje kako da zabave djecu dok rade. Ali jednako kao što ih ne bi ostavili same u sred neke prometne ulice, ne smiju ih ostaviti same ni na internetu.

Save the Children je u proteklih nekoliko godina radio na podizanju svijesti kod roditelja o rizicima s kojima se djeca susreću na internetu. Mnogi od njih su bili zaprepašteni saznanjima.

U nastavku teksta pročitajte o njihovim iskustvima.

Djeca su danas s tehnikom puno ispred nas

“Korisno i strašno!”, zajednička je ocjena roditelja učenica i učenika Srednje škole “Travnik” u Novoj Biloj nakon odslušanog predavanja “Odgovorno roditeljstvo u digitalnom okruženju” održanog u ovoj školi kao dio aktivnosti u okviru projekta “Prevencija i suprotstavljanje seksualnom iskorištavanju i zlostavljanju djece putem interneta u Bosni i Hercegovini”.

“Roditeljima su potrebna ovakva predavanja, dobili smo mnogo novih informacija i ko voli svoje dijete – poslušaće. Saznali smo mnogo toga što će nam koristiti, ali i mnogo stvari koje su nas ovako na prvu uplašile jer koliko god se trudili pratiti sve, ipak nismo bili svjesni mnogih opasnosti. Djeca su danas s tehnikom puno ispred nas, ali možemo i moramo ih pratiti, a za to trebamo puno učiti i zbog toga mislim da treba što više ovakvih predavanja i radionica”, kaže Violeta Mišković.

“(Sin) ima 16 godina, i kad ne uči vrijeme često provodi u svojoj sobi s mobitelom, igra igrice i na društvenim je mrežama. Kada izađe vani znamo gdje je i s kim, kad je u sobi znam da je sam, ali ne baš i da razgovara i druži se s nekim preko igrice. Definitivno ćemo više s njim razgovarati na ovu temu, zajedno ćemo pogledati film koji smo gledali na radionici, a razgovaraću i s drugim roditeljima i predložiti im da se više upoznaju sa svim ovim”, dodaje Violeta.

Predsjednik Vijeća roditelja Srednje škole “Travnik” Drago Bavrka nakon radionice je također bio pun utisaka:

“Razgovarati i samo razgovarati sa svojom djecom na ovu temu. Mislim da su i djeca danas trebala biti ovdje, da zajedno sve ovo čujemo, da se ‘suočimo’. Djeca su s tehnikom ispred nas danas, ja na primjer ne koristim pametni telefon, ali djeca koriste. Ipak, iako bolje poznaju tehniku, mislim da nisu dovoljno svjesni opasnosti s kojima se uz sve korisne stvari na internetu mogu susresti, a misle da znaju sve. Nakon ovakvih opredavanja nam je jasniji obim problema, i potrebno je da se čitav sistem uključi”, kaže Drago Bavrka.

Ivica Augustinović, stručni savjetnik u Odjelu za obrazovanje i znanost Ministarstva obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta Kantona Središnja Bosna (KSB) jedan je od predavača na radionici koji je i sam prethodno prošao obuku kao i Marin Garić, informatičar u Ministarstvu obrazovanja KSB.

“Roditelji pozitivno reagiraju, i uvijek uz dozu šoka i blage nevjerice. Osim teoretskog dijela, ponudimo im dosta podataka koji potkrepljuju sve o čemu im govorimo, pustimo edukativne filmove, i što je najbitnije – uvijek s njima razgovaramo i pitamo ih šta je ono što oni misle da treba uraditi te zajedno donesemo zaključke šta je to što oni mogu najbolje uraditi u interesu djece”, kaže Ivica Augustinović.

Iako po struci informatičar, Marin Garić kaže da je i sam na obuci koju je prošao u Brčkom, kao i ostali kolege predavači, saznao mnogo toga novoga o opasnostima s kojima se djeca susreću na internetu.

“Sve priče koje predočimo roditeljima i koje su ranije nama predočene, istinite su i iz našeg su okruženja. Roditeljima pojasnimo da to nije nešto što se događa u nekim dalekim zemljama, već što se događa i može dogoditi ovdje”, kaže Garić dodajući kako je i sam za vrijeme studiranja mnogo igrao videoigrice:

“I iz tog ugla se obraćam roditeljima, ali im se Ivica i ja obraćamo kao i neko ko je također roditelj, tako da zajedno dolazimo do najboljih rješenja, a najčešće je ono da je potrebno puno razgovora i komunikacije s djecom i da nije dovoljno samo im dati smartphone ili kompjuter i pustiti ih bez upute i nadzora”.

“Internet ima svojih korisnih strana, i zbog toga ne mislim da ga djeci treba u potpunosti zabraniti, ali svakako je potrebna kontrola i što više znanja. Kada puštate djecu na ulicu, kažete im da se paze kad prelaze cestu, da paze gdje će ići i s kim će kontaktirati te da ne komuniciraju s nepoznatim osobama. Slično im trebate poručiti i kada izlaze na internet i upoznati ih o mogućim opasnostima kako bi bili što sigurniji u internet prostoru. Djeci je potrebno prisustvo roditelja i s njima morate razgovarati, pa makar vi ne znali uključiti računar”, neke su od poruka s predavanja.

Radionica “Odgovorno roditeljstvo u digitalnom okruženju” održana u ovoj školi dio je aktivnosti u okviru projekta “Prevencija i suportstavljanje seksualnom iskorištavanju i zlostavljanju djece u digitalnom okruženju u BiH” koji spomenuto Ministarstvo provodi uz podršku Konzorcija kojeg čine UNICEF, Međunarodni forum solidarnosti (IFS)-Emmaus i Save the Children. Projekat podržava Globalni fond Zaustavimo nasilje nad djecom (End Violence Against Children - EVAC) i obuhvata širok raspon aktivnosti u podizanju svijesti o rizicima po djecu na internetu i sprečavanju eksploatacije i zlostavljanja djece putem interneta.

U Srednjebosanskom kantonu (SBK) projekat se realizira od 2018. godine, a školske 2019./2020. godine realizira se preko 30 radionica za nastavnike i roditelje. U sklopu realizacije projekta u cjelini održane su edukativne radionice na kojima je educirano 1130 roditelja sa područja Tuzlanskog i Srednjebosanskog kantona, kao i 724 roditelja sa područja Brčko distrikta. Dodatno, kako bi se osigurala što veća pokrivenost djece edukacijama o sigurnosti na internetu na ovim područjima, organizirane su obuke za 786 nastavnika osnovnih i srednjih škola

Pedagoginja u Srednjoj školi “Travnik” Olivera Lovrinović kaže da su radionice poput ove korisne kao dio aktivnosti koje se u proteklom periodu provedene i da se već primijeti napredak.

“Imali smo ranije slučajeve cyberbullyinga, dijelile su se neke fotografije, bilo je i slučajeva dogovorenih tuča preko društvenih mreža. Kroz kontakte s roditeljima, djecom, i organizaciju nekoliko sličnih predavanja, uspjeli smo poboljšati povjerenje, djecu smo osnažili i ohrabrili da nam se obrate i traže pomoć, a Protokol o zaštiti od nasilja ponudio nam je rješenja o tome na koji način u tim slučajevima djelovati i šta je čiji zadatak, tako da je situacija znatno poboljšana, a radionice s roditeljima i nastavnicima dodatno doprinose”, kaže Olivera Lovrinović.

Nastavnica informatike u Osnovnoj školi “Bila” Ines Grabovac kroz Projekat je prošla obuku za predavača i svojim kolegicama i kolegama prenosi znanja na spomenutim radionicama u školama SBK.

“Prošla sam obuku u Brčkom krajem 2018., i osobno su mi bili šokantni neki od podataka koje sam tamo čula, iako sam dosta pratila problematiku i trudila se da budem što informiranija. Slične reakcije kolegica i kolega bilježim i sada kad se nađem u ulozi predavača”, kaže Ines Grabovac dodajući kako su reakcije nastavnica i nastavnika pozitivne:

“Radionice smatraju korisnim i vidi se da im je potrebno što više informacija i upoznavanja sa smjernicama o postupanju u slučajevima nasilja u online prostoru s kojima se djeca susreću i da znaju kako da se postave kada im se djeca obrate za pomoć. Traže da im ostavimo prezentacije i edukacijske filmove koje im pustimo kako bi onda oni to mogli prikazati kolegicama i kolegama u svojim školama, na satovima odjeljenske zajednice ili roditeljskim sastancima”.

Prvu radionicu Ines je održala u školi u kojoj predaje, i kaže da je kao i na ostalima odziv bio dobar. Među onima koji su prisustvovali radionici je i učiteljica Sandra Drmić.

“Prisustvovala sam i kao nastavnica razredne nastave, ali i kao roditelj prije svega i ostala sam blago zatečena. Ranije sam znala za neke slučajeve, i mislila sam da se takvo nešto kod nas ne može dogoditi, a nakon radionice sam se upitala: A zašto se ne bi moglo dogoditi? I ne samo ja”, kaže Sandra Drmić dodajući kako je ju sve što je čula na radionici odmah pokrenulo:

“S radionice sam otišla kući i odmah razgovarala sa svojom kćerkom, a onda i sa djecom na satovima i s roditeljima. Mislim da dosta treba raditi na osviještavanju i informiranju roditelja koji moraju naći dovoljno vremena za svoju djecu”.

Nastavnica Ines razrednica je osmom razredu, i kaže da koliko god može odvaja vrijeme kako bi s djecom mogla razgovarati i o temi sigurnosti u online prostoru. Učenice VIIIb Ema,. Blanka, Marija i Ivona koje smo sreli na konsultacijama s razrednicom, kažu kako su zadovoljne informacijama koje dobiju od nje, ali i od svojih roditelja. Kažu kako imaju profile na skoro svim društvenim mrežama, ali da su zatvoreni i dostupni samo užem krugu prijateljica i prijatelja.

“Razgovaramo o svemu s razrednicom, gledali smo i priču o Amandi Todd iz Kanade koju su na internetu zlostavljali njeni vršnjaci i razgovarali o tome šta joj se desilo, i trudimo se biti svjesne opasnosti i o svemu pričati sa svojim vršnjacima”, kažu nam djevojčice kroz razgovor dodajući kako bi voljele da ih vršnjaci više slušaju:

“Nažalost neki sve shvataju neozbiljno, a kada im pokušamo nešto reći i objasniti onda nas ne žele saslušati. Ipak mnogi i saslušaju, razgovaramo o svemu i ako dođe do problema obratimo se roditeljima ili nastavnici”.

Kažu da nisu doživljavale veće neugodnosti u online svijetu, ali da su svjesne opasnosti:

“Bilo je slučajeva da nam se jave nepoznate osobe, pošalju poruku ili traže prijateljstvo, ali ne odgovaramo ili ih blokiramo. Bilo je nekih slučajeva da se pojave montaže u photoshopu i kruže po raznim grupama, ali do sada su uglavnom bile šaljive, iako su se neki sretali i sa težim slučajevima”.

Da je informiranje djece, roditelja i nastavnika o sigurnom korištenju interneta i opasnostima s kojima se djeca mogu susresti u online prostoru, važno smatra i školska psihologinja u OŠ “Bila”:

“Djecu moramo upoznati sa svim što im se može desiti u online svijetu, a roditelje s tim kako mogu to kontrolirati i svesti na normalnu mjeru, te kako da prate djecu koja su danas u tehničkom smislu daleko odmakla i danas već imamo trogodišnjake koji znaju skidati i koristiti razne aplikacije”.

Budući da su korisnici interneta djeca različitih uzrasta, a samim tim i različitih percepcija i znanja o tome kako se zaštititi, Projekat provodi nacionalni model odgovora koji je razvila WeProtect Alijansa, a koji među najvažnijim aktivnostima predviđa edukaciju roditelja koja podrazumijeva razvijanje njihovih osnovnih digitalnih kompetencija, razvijanje opšte svijesti o opasnostima na internetu i dobivanje odgovoarajućih alata koji bi im omogućili bolju zaštitu djece u online okruženju. Takođe, u pripremi je i nastavni plan i program o sigurnom korištenju interneta za osnovne i srednje škole.

Praktični savjeti roditeljima

Dogovoite s djecom raspored korištenja interneta za učenje i zabavu. Obavezno u raspored unesite i druge vrste aktivnosti, uključujući fizičku aktivnost, a ukoliko radite od kuće, osigurajte da i djeca prave pauze i pratite šta rade.

Rani znaci prepoznavanja posljedica nasilja nad djetetom na Internetu:

skriva ekran, telefon, tablet, kada naiđe roditelj ili neka druga osoba
žurno se prebacuje na drugu internet stranicu, kada osjeti prisustvo druge osobe
djeluje nervozno prilikom korištenja kompjutera, laptopa, tableta ili telefona
nervozno je kada dobije poruku na telefon ili kompjuter
provodi mnogo vremena online za računarom ili telefonom
izbjegava prijatelje, izlazak vani
otvara nove profile na društvenim mrežama
prima pozive nepoznatih osoba
školski uspjeh slabi, kao i zainteresovanost za školu i učenje

Što savjetovati djeci kada je u pitanju zaštita na Internetu?

Nikada ne davati svoje pravo ime i podatke nepoznatim osobama
O sebi pisati uopčeno, bez detalja
Na servisima za druženje blokirati nepoznate osobe
Ukoliko se dogodi da dijete primi prijetnje ili je na bilo koji drugi način ugroženo, potrebno je da to odmah prijavi

Kome djeca trebaju da prijave nasilje na internatu?

Roditeljima
Nastavnicima, psihologu ili pedagogu (ili nekoj drugoj odrasloj osobi kojoj vjeruju)
Linije za prijavu (hotline i helpline): www.sigurnodijete.ba i Plavi telefon 080 05 03 05