Ruska Federalna agencija za pitanja mladih sada ima moć da blokira web stranice i online sadržaje koje smatra štetnim za djecu, kao dio širokih vladinih nastojanja da izgradi sveobuhvatni sustav za praćenje interneta, piše redakcija Radija Slobodna Europa na engleskom jeziku.

Agencija, poznata pod imenom Rosmolodjež, dobila je ovlast tijekom parlamentarne sjednice održane 21. ožujka. To je dio paketa izmjena zakona iz 2012. godine kojim nadzorno tijelo za komunikacije Roskomnadzor nadgleda web stranice na crnoj listi.

Mjere usmjerene na zaštitu djece od kvarenja online sadržajem

Odgovarajući dokument postavljen na vladin pravni portal 25. ožujka objasnio je da će Rosmolodjež moći cenzurirati bilo koji sadržaj na mreži "koji ohrabruje djecu da se vežu ili na neki drugi način uključe u nezakonite aktivnosti koje predstavljaju prijetnju njihovim životima i/ili zdravlju ili životima i/ili zdravlju drugih”.

Tim potezom Rosmolodjež je postao šesti državni organ kojem je dodijeljeno pravo za provođenje online cenzure. Svaki od njih je zadužen za praćenje sadržaja koji spada u njegovu nadležnost - Ministarstvo unutarnjih poslova, na primjer, bavi se sadržajem koji promovira upotrebu ili posjedovanje narkotika; Ministarstvo za porezne poslove uklanja nezakonite stranice za kockanje.

Ruski dužnosnici već godinama iznose prijedloge za kažnjavanje pokušaja kvarenja mlađe generacije Rusije.

Zemlja je 2013. uvela zakone koji zabranjuju gej "propagandu", s ciljem zaštite djece "od informacija koje promoviraju negiranje tradicionalnih obiteljskih vrijednosti", što su skupine za ljudska prava kritizirale kao homofobno i diskriminatorno.

Nakon vala antikorupcijskih prosvjeda u ožujku 2017. godine u kojima je bilo vidljivo da su tinejdžeri aktivno sudjelovali u njima, i da su mnogi od njih bili motivirani online kampanjom opozicijskog lidera Alekseja Navalnog, Kremlj je pokrenuo niz mjera navodno usmjerenih na zaštitu djece od kvarenja online sadržajem, kao i zakon kojim se zabranjuju bilo kakve radnje koje bi ih ohrabrile da sudjeluju u prosvjedima bez odobrenja.

Dana 26. ožujka, pristalica Navalnog u Kalinjingradu, ruskoj baltičkoj enklavi, postao je prva osoba koja je procesuirana po tom zakonu koji je Putin potpisao prošle godine. Ivan Luzin je kažnjen sa 30.000 rubalja (470 dolara) zbog toga što se prošlog mjeseca pojavio zajedno s dvoje tinejdžera na prosvjedima protiv policijske torture.

Krajem prosinca, u godini u kojoj je u ruskim školama kulminirao broj napada noževima i pištoljima, predsjednik Vladimir Putin potpisao je zakon kojim se zabranjuju stranice društvenih medija koje propagiraju nasilje i sve druge online sadržaje koji bi mogli biti shvaćeni kao da promoviraju štetne radnje.

Upravo je prema tom zakonu agencija Rosmolodjež sada ovlaštena.

Veća cenzura, ali mala pomoć interesima djece

Kritičari kažu da su takve mjere elementi ambiciozne vladine kampanje da se ruski internet dovede u red u vrijeme kada je Kremlj sve svjesniji moći mreže u poticanju prosvjeda i građanske neposlušnosti među stanovništvom razočaranom tempom ekonomskih reformi i količinom korupcije.

''Očekujemo veću samocenzuru u ruskom internetu i malo je vjerojatno da će ova mjera pomoći interesima djece", rekao je Sarkis Darbinijan iz Roskomsvobode, organizacije koja prati cenzuru na internetu u Rusiji, komentirajući zakon.

Roskomsvoboda je u nedavnom priopćenju citirala studiju koja pokazuje da su društveni mediji u najboljem slučaju imali malu ulogu u poticanju nasilnih incidenata koji su se dogodili u ruskim školama.

"Blokiranje internetskih resursa ne utječe na smanjenje samoubojstava mladih ili upotrebu droge među djecom", kazao je Darbinijan u telefonskom intervjuu. "Ova inicijativa dodatno pogoršava prostor za slobodu govora na internetu u Rusiji."

Ministarstvo prosvjete je u siječnju najavilo da će izdvojiti 628 milijuna rubalja (9,7 milijuna dolara) u trogodišnjem periodu u nastojanju da iskorijeni online sadržaje koji su štetni po živote ili zdravlje ruske djece.

To će biti dio kampanje od vrha prema dolje za praćenje takvog sadržaja koji uključuje rad više "cyber-timova“ širom zemlje i tisuće volontera.