Kina, prema službenoj politici vlade te zemlje, ima za cilj da postane vodeća svjetska sila na polju umjetne inteligencije do 2030. godine. Za ovo je, do jučer najmnogoljudnija zemlja na svijetu zavukla ruku duboko u džep, piše Deutsche Welle.

Samo ove godine, druga najveća svjetska ekonomija planira uložiti 15 milijardi dolara (13,5 milijardi eura) u projekte umjetne inteligencije – što je povećanje od skoro 50 posto za samo dvije godine.

Potrošnja je osmišljena da olakša kineskim tehnološkim gigantima da održe korak sa svojim konkurentima iz SAD-a u razvoju robota za razgovor (chatbots) s umjetnom inteligencijom (UI).

Iako su najnapredniji laboratoriji za umjetnu inteligenciju u SAD-u i Velikoj Britaniji, ne vjeruju svi stručnjaci da će Zapad nastaviti dominirati u utrci na tom području. Jedan od njih je Kai-Fu Lee, tajvanski kompjutorski stručnjak i poduzetnik. On je još 2018. rekao da će Kina brzo prestići SAD kao UI supersila.

UI je već prošao fazu inovacije. U međuvremenu svijet je u fazi implementacije umjetne inteligencije i Kina tu ima prednost zbog ogromne količine podataka prikupljenih tijekom godina špijuniranja vlastite populacije.

Više od polovice od procijenjenih milijardu kamera za nadzor u svijetu postavljeno je u Kini. S ovim podacima UI-platforme bi se mogle obučavati, kaže Lee.

Kvaliteta podataka je presudna

Drugi stručnjaci imaju drugačiji pogled i vjeruju da je revolucija umjetne inteligencije još uvijek u povojima. „Velike inovacije umjetne inteligencije se još nisu dogodile – upravo suprotno [...] i SAD trenutno imaju prednost na ovom području", rekao je za DW Pedro Domingos, profesor emeritus na Fakultetu računalnih znanosti i inženjerstva Paul G. Allen na Sveučilištu u Washingtonu.

Domingos tvrdi da bi s velikom količinom podataka moglo doći do „smanjenja učinka". Čista količina podataka ne mora nužno dovesti do prednosti. „Različitost podataka je također važna", objašnjava Domingos. „Radije bih imao podatke iz Europe nego iz Kine jer su raznovrsniji i iz njih možete više naučiti.

Ograničenja čipova odgađaju ambicije Pekinga

U SAD-u na ambicije Pekinga gledaju sa zabrinutošću. Prošle godine je SAD uveo ograničenja izvoza najnovijih memorijskih čipova. Kineskim kompanijama su potrebni takvi čipovi za UI jezične modele.

„Najsuvremeniji sustavi umjetne inteligencije zahtijevaju ogromne količine hardvera – tisuće visoko specijaliziranih čipova koji rade tjednima ili mjesecima u isto vrijeme", rekao je za DW Paul Scharre, izvršni potpredsjednik i direktor studija Centar za novu američku sigurnost. „Odbijanjem pristupa Kini ona više ne može graditi najnaprednije sustave, a ovaj jaz će se vjerojatno povećavati tijekom vremena kako tehnologija čipova bude napredovala."

Napredovati usprkos nedostatku čipova?

Međutim, kineske tehnološke kompanije mogle bi naravno pronaći načina da zaobiđu zabranu. Također bi moglo doći do investicijskog buma na kineskom tržištu poluvodiča, jer su kineski proizvođači također u procesu poboljšanja svojih čipova.

Drugi problem je što su američke platforme za strojno učenje trenutno još uvijek otvorenog koda i mogu se slobodno kopirati i modificirati. „Ako imate pristup obučenom modelu umjetne inteligencije, nisu vam potrebni napredni čipovi“, kaže Scharre. „Dakle, postoji realan rizik da će kontrola izvoza postati neefikasna", upozorava Scharre, koji je također napisao knjigu „Moć u doba umjetne inteligencije".

I zaista, kineske vlastite verzije Chat GPT-a, koje su razvili gigant e-trgovine Alibaba i platforma društvenih medija Baidu, između ostalih, predstavljene su svjetskoj javnosti u travnju - samo nekoliko mjeseci nakon njihovih američkih konkurenata.

Kina koči vlastiti napredak

Postoje i druge prepreke za Kinu na putu da postane svjetska sila u branši umjetne inteligencije. Dok politika promovira tehnologiju s jedne strane, predsjednik Xi Jinping bi ipak da ima pod kontrolom tehnološki sektor. Stoga su šefovi tehnoloških kompanija postali manje skloni riziku.

„Vidjeli smo eksploziju pravila u tehnološkom sektoru", rekao je za DW Karman Lucero, suradnik u Kineskom centru Paul Tsai China Center na Pravnom fakultetu Yalea. „To ima zastrašujući efekt na branšu."

Lucero smatra da bi cenzura kineske vlade zapravo mogla nanijeti štetu. Jer, u Kini postoji mnogo sadržaja koji su cenzurirani.

Odljev mozgova visoko kvalificirane radne snage

U Kini, također, nema dovoljno kvalificiranih stručnjaka potrebnih za postizanje ciljeva Pekinga. Iako se ulažu ogromni napori da se izgradi vojska talenata za umjetnu inteligenciju, izazov je zadržati vrhunske talente u tehnološkoj industriji kada su njihove vještine tražene širom svijeta.

Usprkos ovim problemima Scharre vjeruje da su kineski laboratoriji umjetne inteligencije samo 18 mjeseci iza trenutnih vrhunskih istraživačkih laboratorija na Zapadu i da zemlja već ima prednost kada je u pitanju upotreba umjetne inteligencije u društvu.

Dok SAD i Europa raspravljaju treba li pričekati s uvođenjem umjetne inteligencije zbog sigurnosnih razloga, Kina punom parom koristi umjetnu inteligenciju, rekao je Domingos. Na kraju krajeva, to je „alat iz snova za autokrate”. „Za nas u demokratskom svijetu apsolutno je nužno da SAD bude vodeći na tom polju. Ako Kina preuzme vodstvo na polju umjetne inteligencije, imat ćemo velike probleme – politički, ekonomski i vojno", upozorava on.