Prošli tjedan u američkim medijima objavljena je priča koja baca novo svjetlo na najavu zabrane TikToka u SAD-u, odnosno Trumpovu naredbu kako se američki dio te mreže mora prodati ili će je zabraniti.

Prema tim informacijama, osoba koja je sve "zakuhala" i pokrenula lavinu protiv TikToka je šef Facebooka Mark Zuckerberg koji je, čini se, iskoristio druženje s Trumpom i drugim službenicima američke vlade kako bi upozorio na opasnost s istoka.

Krajem prošle godine, tijekom večere s Trumpom u Bijeloj kući, Zuckerberg je američkom predsjedniku rekao kako kineske kompanije predstavljaju veliku prijetnju američkim kompanijama.

Prioritet američke vlade, objasnio je Trumpu, ne bi trebao biti obuzdavanje Facebooka (tehnološke kompanije u posljednje su vrijeme na udaru javnosti i političara zbog prevelike moći), već obračun s opasnim kineskim kompanijama, javlja Zimo.

One, objasnio je Zuckerberg, predstavljaju rizik američkim vrijednostima i tehnološkoj dominaciji, pri čemu je posebno izdvojio TikTok, društvenu mrežu kineske kompanije ByteDance. Za razliku od Facebooka, TikTok ne dijeli posvećenost slobodi izražavanja.

Vjerojatno nije spomenuo kako je TikTok veliki konkurent Facebooku, pogotovo u borbi za mlađu publiku te kako, čini se bez uspjeha, pokušavaju napraviti konkurenta TikToku kako bi te mlade korisnike "spasili" iz ruku Kineza i ponudili im alternativu na Facebooku i Instagramu.

Nedugo nakon toga, američki političari počeli su kritiziratii TikTok te su zatražili procjenu njegova učinka na nacionalnu sigurnost, što je kulminiralo nedavnom Trumpovom najavom zabrane. Iz TikToka su odgovorili tužbom protiv te odluke te će biti zanimljivo vidjeti kako će se cijeli slučaj razvijati dalje.

Što se Zuckerberga i njegovog utjecaja tiče, jedan je savjetnik iz Bijele kuće rekao kako on nije imao nikakav utjecaj na odluke o TikToku, dok je glasnogovornik Facebooka poručio kako njegov šef nikada nije tražio zabranu kineske mreže.

Ono o čemu je javno govorio jest da najveća konkurencija američkim tehnološkim kompanijama dolazi iz Kine, čije vrijednosti nisu u skladu s demokratskim idealima poput slobode govora.