U posljednjih nekoliko godina svijet je zaludjela pojava bežičnih slušalica, čiji napredak nije stao od njihovog prvog pojavljivanja. Od tada pa sve do danas mišljenja su se podijelila te se pojavilo mnogo istraživača specijaliziranih samo za slušalice, ali ujedno i korisnika koji od svog iskustva grade opća mišljenja.

Moglo bi se reći da je skoro pola svijeta prešlo na upotrebu baš tih slušalica zanemarujući one ''stare'' sa žicom.

Razlika u cijeni je svakako vidljiva i neprofesionalcima u svijetu tehnike. One sa žicom su jasno jeftinije te ih veći broj ljudi može priuštiti.

Ovo su stvari koje bi trebali znati prije kupovine bežičnih slušalica.

Ukoliko niste upućeni bežične slušalice po svojoj definiciji su slušalice koje su prijenosni zvučnici te koji stanu u uši ljudi i povezuju se s bilo kojim uređajem za proizvodnju zvuka (npr. telefon ili računalo) pomoću Bluetooth audio tehnologije. A kao suprotnost od toga, žičane slušalice koriste se kablom za spajanje na uređaje koji imaju ulazni priključak.

Brz uspon

Bežične slušalice su prvi put predstavljene široj publici u rujnu 2015. godine od strane Japanske kompanije Onkyo pod imenom Onkyo W800BT. A sam koncept je svoju popularnost stekao pojavom Applovih ''AirPods'' u rujnu iduće godine. Od tada Apple kompanija kao i mnoge druge koje su se ugledale na nju nisu stale sa daljnjim razvitkom ovog proizvoda. Te smo u kratkom vremenskom razdoblju dobili niz slušalica sa istim principom ali ponegdje izmijenjenim dizajnom. Kompanije kao što su Huawei, Samsung i Sony samo su neke koje su pored Appla ovaj proizvod vinule u zvijezde i dovele gotovo do savršenstva.

Iako po pravilu zvuče novije i možda lakše za uporabu, većina ljudi misli da je koncept predobar te da je nemoguće da nema manu. Stoga se u posljednjih nekoliko godina medijska pažnja fokusira na štetne karakteristike ovog proizvoda. Od prve pojave pa do masovne proizvodnje pojavila se nekolicina doktora i medicinskih djelatnika sa svojim mišljenjima za ili protiv, iako veći je udio onih protiv.

Pored zdravstvenih razloga na koje je javnost najviše fokusirana većina zagovarača protiv također navodi argumente kao što su cijena, lako gubljenje slušalica, laka lomljivost kućice te pražnjenje i potreba za zasebnim punjenjem.

S druge strane ljubitelji te redovni korisnici koji su oduševljeni ovim proizvodom spominju laku uporabu, manju mogućnost zapleta koji je čest kod bežičnih, a neki navode i jači zvuk te duže trajanje.

(bez)opasno?

Oni koji zagovaraju da su slušalice štetne po zdravlje ljudi većinom izlažu teorije koje su rijetko kad potkrepljenje znanstvenim dokazima. Kao temeljni štetni čimbenik navode zračenje koje izlazi iz slušalica prilikom Bluetooth spajanja, te mnogi tvrde da je baš to zračenje kancerogeno i dugoročno gledano vrlo opasno. Naprotiv, ima i dosta doktora koji potvrđuju suprotno i navode da su upravo te slušalice potpuno sigurne za upotrebu, a neki ih čak i preporučuju.

Prema izvoru Uprave za hranu i lijekove (FDA), rutinsko izlaganje neionizirajućem zračenju "općenito se smatra bezopasnim za ljude".

Godine 2011. Međunarodna agencija za istraživanje raka klasificirala je određene vrste neionizirajućeg EMR-a kao moguće kancerogene za ljude. Ovu su odluku temeljili na vezi između korištenja mobitela i glioma, koji je vrsta raka mozga.

Različiti uređaji također proizvode različite količine neionizirajućeg EMR-a. Na primjer, prema jednoj studiji, Bluetooth slušalice proizvode 10-400 puta manje EMR-a od tipičnog mobilnog telefona.

Prema spomenutim istraživanjima može se izvući zaključak da bežične slušalice nisu ništa manje opasne od običnih telefona, tableta, laptopa i drugih digitalnih uređaja. Ali naravno pretjerana upotreba se ne savjetuje, ali što manje provođenje vremena na istim svakako jeste!