Posavska, Zapadnohercegovačka, Srednjobosanska i Hercegbosanska županija nisu se odazvali Interresornom sastanku u organizaciji Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti Vlade Federacije BiH u Mostaru.

U Mostaru je održan sastanak Interresornog stručnog tima za izradu Okvirnog plana prevencije i sprečavanja nasilja u odgojno-obrazovnim ustanovama u Federaciji BiH, a u skladu sa Zaključkom Vlade Federacije BiH od 21. lipnja 2023. godine, a čiji je cilj u konačnici izraditi jednoobrazan priručnik koji će moći već iduće školske godine primjenjivati sve škole u Federaciji.

Ozbiljan društveni problem

Ministrica obrazovanja u Federaciji BiH Jasna Duraković, pozvala je županije da se jave, a kako kaže od 16. svibnja kada su organizirali hitni sastanak do danas se nisu uključivali. Iz ministarstva su im poslane dvije ili tri urgencije, no županije i njihova ministarstva nisu odredili predstavnike za ove sastanke.

Foto: Bljesak.info / Interresorni sastanak u Mostaru

"Nadam se da će se kantoni pridružiti. Da se ovo pitanje tretira krajnje ozbiljno kao ozbiljan društveni problem, nikako kao politički jer to prelazi političke i etno nacionalne okvire", rekla je ministrica.

Osvrćući se na dosad urađeno, Duraković je istaknula kako su uključeni svjesni problema te mu se ozbiljno pristupa, a na sastanku su danas sudjelovali stručnjaci iz svih segmenta društva i ljudi iz različitih profesija kako bi se ovom problemu pristupilo sustavno.

Foto: Bljesak.info / Interresorni sastanak u Mostaru

Socijalni i ekonomski razlozi

"Pažljivo se radilo na identifikaciji niza uzroka koji mogu pridonijeti nastanku nasilja u školama. Obuhvaćaju različite aspekte društva s obzirom na to da je ovo širok društveni problem, ne samo društva već i porodice i zahtijevaju holistički pristup koordinaciju i preventivne mjere", rekla je Duraković.

Iznijela je nekolicinu točaka koje mogu dovesti do nasilnog ponašanja a prva od njih su socijalni i ekonomski razlozi, obiteljsko stanje, problemi neadekvatnog tretmana mentalnog zdravlja, problemi učenja i ponašanja u obraz institucijama, kulturni faktori tradicionalnog obrazovanja, socijalna izolacija i buling, sigurnost u školama te mediji i medijski sadržaj.

Foto: Bljesak.info / Interresorni sastanak u Mostaru

Kaže da su ove točke temelj za otvaranje sinergija, te očekuje do narednog sastanka, početkom studenog da svi sudionici sastanka u pisanoj formi dostave prijedloge.

Jednoobrazan priručnik za sve škole

"Ono što ću istaknuti je da Federalno ministarstvo planira posvetiti pažnju, trud, rad i uključiti širi krug ljudi mimo nas koji sudjelujemo u izradi priručnika koji će se baviti pitanjem medijske pismenosti, zbog medija koji su prisutni. Bavit će se time i kako komuniciramo s djecom koliko info dobivamo koje su info kako ih procesuiramo kako se održava na stanje kakva je komunikacija između nastavnika i učenika u školama", rekla je ministrica dodajući kako će ministarstvo pokušati isfinancirati izradu priručnika do kraja iduće godine i pokušat će ga implementirati u svim školama u Federaciji.

Foto: Bljesak.info / Interresorni sastanak u Mostaru

"Naum nam je da taj priručnik bude jednoobrazan za sve škole u FBiH. Da se ne bavimo 1001 strategijom nego da imamo sveobuhvatan okvir koji će poslužiti svakoj školi podjednako. Daga svaka škola implementira primjeni i uskladi s potrebama lokalnih zajednica koje imaju različite probleme", rekla je.

Vanjski suradnik Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti, profesor Vedran Zubić koji je član ovog interresornog tima osvrnuo se na najveće probleme na terenu, te smatra da su oni u odgojnoj komponenti.

Najveći problem

"Najveći problem u govoreći o odgojnoj komponenti je da je ona zanemarena. Uvođenjem kurikuluma odgojna komponenta je izbačena. I ako ne vratimo odgojnu komponentu i klasični odgoj da se učitelj, nastavnik i profesor "pita", te da se smanji pritisak koji ljudi imaju od roditelja i politika. To je najveći problem", rekao je ovaj profesor.

Foto: Bljesak.info / Interresorni sastanak u Mostaru

Generalno govoreći o djeci, smatra da je najveći problem društvenih mreža, medijskih ekspozitura i video ratnih igrica koje djeca upražnjavaju.

"Imamo čitav niz problema u kojima moramo djelovati. Mislim da moramo vratiti školu na mjesto koje joj u društvu pripada i to mi je najveći problem", poručio je.

Istaknuo je kako je današnji sastanak rezultat tromjesečnog rada i pripremanja.

''Mi smo tu zbog dvije stvari, a to je da obilaskom škola i skupljanjem svih podataka damo odgovor gdje ima devijantnog ponašanja, a drugi razlog je izrada kompleksnog priručnika kojeg je spominjala ministrica. Medije molim da nam pomognu, da promoviraju dobre stvari jer se moramo štititi od medijske ekspanzije loših vijesti ili makar ih ne stavljati previše u eter'', kazao je Zubić.

Najveći problem kada je riječ o nasilju u odgojno-obrazovnim ustanovama, po njegovom mišljenju, nije sprječavanje, nego preveniranje.

''Vi spriječite nasilje direktno onda kada se događa, a mi smo ovdje da preveniramo nasilje. Ne znači da se ono neće dogoditi, ali ako budemo radili kako treba, siguran sam da ćemo smanjiti kvantitetu toga. Samo kada imamo konkretne pokazatelje što nam se to događa na terenu, onda možemo reagirati, prevenirati i naći zajednička rješenja'', istaknuo je Zubić.

Video: Duraković: Ne smijemo dozvoliti da tema problema nasilja u školama padne u zaborav

Pomoćnik ministra zdravstva Federacije BiH Goran Čerkez naglasio je kako nasilje nije pitanje samo jednog sektora.

''U ovom trenutku to je pitanje prije svega društvene odgovornosti i svih onih sektora koji u društvu funkcioniraju, i obrazovanja, zdravstva, socijalnih sektora, ministarstva unutarnjih poslova, ali i svih drugih. Današnji sastanak je početak sakupljanja i analize postojeće situacije, a koji bi trebao proizvesti dobar plan koji bi nakon toga implementirali zajedno sa županijama na području cijele Federacije i unaprijedili cjelokupan sustav'', kazao je Čerkez.

Navodi kako su neke županije naprednije od drugih, te da je ovo pravi trenutak da se napravi jednakost u Federaciji kada se govori o odgovoru na nasilje.

''Moj sektor, odnosno sektor zdravstva ima jako važnu ulogu, tu je detekcija, promocija i prevencija, posebno kada govorimo o mentalnom zdravlju, ali i onaj segment koji se tiče samog djelovanja, odnosno intervencije. U idućem razdoblju i mi moramo značajno ojačati naše kadrove, pogotovo kada govorimo o zaštiti mentalnog zdravlja jer društvenih problema je sve više, faktora rizika u društvu je sve više i sigurno da ovakav kompleksan sustav koji imamo zahtjeva angažman svih nas na rješavanju problema. Jako je dobro da smo zajedno počeli, da zajedno djelujemo i siguran sam da ćemo na kraju imati dobar rezultat i dobar odgovor iz županija'', kazao je Čerkez.