Klimatske promjene, zagađenje okoliša, smanjenje biološke raznolikosti, rasipanje prirodnih resursa, opustošena mora i oceani, deforestacija – sve su to posljedice uzgoja životinja za hranu.

Činjenicu da je Europska komisija početkom siječnja odobrila stavljanje na tržište raznih prehrambenih proizvoda od kukaca u udruzi Prijatelji životinja smatraju apsurdnom i lošom.

Prijatelji životinja napominju da bi se time samo jedno zlo zamijenilo drugim, malo manjim zlom, umjesto da se promoviraju već sada dostupne dobre alternative u obliku biljnog mesa na bazi graška, boba, soje ili drugih mahunarki i žitarica.

''Apsurdno je da danas, kada imamo burgere od biljnih proteina koji vrlo vjerno oponašaju strukturu i okus mesa, a po sastavu su nutritivno vrlo vrijedni, prednost dajemo onima od crva i kukaca. Palačinke od ličinaka nikome ne bi trebale biti privlačne. Umjesto toga, trebali bismo poticati konzumaciju proizvoda na biljnoj osnovi, koja je već sada dostupna i razvija se sve više iz dana u dan. Osim toga, treba prepoznati budućnost i ulagati u razvoj kultiviranoga mesa, koje se proizvodi u laboratorijski kontroliranim uvjetima i za čiju proizvodnju nisu potrebni ni crvi, ni svinje, ni kukci, ni sisavci, već biljne sirovine”, navode Prijatelji životinja.

''Svakako je nužno drastično smanjenje mesa, mlijeka i jaja zbog klimatskih promjena, golema bacanja prirodnih resursa poput žitarica i pitke vode, krčenja prašuma te zagađenja vode, tla i zraka. No traženje alternative u crvima i kukcima nepotrebno je i van pameti uz obilje biljne hrane i mogućnosti industrije koja ju može raznoliko oblikovati”, dodaju iz udruge Prijatelji životinja.

Iako su najmanje proučavane životinje, znanstvenici se slažu da kukci također osjećaju bol i nelagodu, samo na drukčiji način nego što ih osjećaju ljudi, krave, svinje, pilići, ribe i druge životinje. Profesor Chittka, koji je vodio Istraživanje Sveučilišta Queen Mary iz Londona, utvrdio je da bumbari osjećaju nelagodu na isti način kao i druge životinje za koje se zna da mogu iskusiti bol i patnju.

Foto: Adobe Stock / Upitna je sigurnost hrane od insekata

Prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), upitna je sigurnost hrane od insekata. Zbog hitina od kojega je građen njihov egzoskelet, može doći do ozbiljnih alergijskih reakcija. U kukcima su pronađene bakterije poput salmonele, E. coli i kampilobakterije. U hrani od insekata mogu se pronaći i virusi, paraziti i gljivice te pesticidi i teški metali.

Proizvodi temeljeni na biljnome mesu slobodni su od antibiotika, hormona, pesticida i kemijskih sredstava koja su na dnevnom meniju životinja. Veganski proizvodi ne sadrže životinje, pa tako ni kukce, i sigurni su za sve one koji ne žele crve i ličinke na svojemu tanjuru.

Kultivirano meso ne utječe ni na zagađenje okoliša zato što za njegovu proizvodnju nisu potrebne farme ni poljoprivredne površine, kao ni velike količine pitke vode i tla. Tehnologija koja nema veze s GMO-om iznimno obećava i svako ulaganje u njezin razvoj je isplativ.

Stoga Prijatelji životinja pozivaju sve da na www.endtheslaughterage.eu/hr potpišu za inicijativu kojoj je cilj isključivanje uzgoja životinja iz subvencija, a uključivanje etičkih i ekoloških alternativa kao što su biljni proteini i kultivirano meso.

''Apeliramo na građane da se educiraju o dostupnim biljnim alternativama mesu i tehnologiji kultiviranoga mesa te da razmisle o budućnosti koja nas čeka nastavimo li iskorištavati životinje za ljudsku prehranu ili hraniti druge životinje njima”, odlučni su iz udruge Prijatelji životinja.

Foto: AdobeStock / Proizvodi temeljeni na biljnome mesu

''Za nas, okoliš i životinje pametnije je dobivati alternative mesu izravno od biljnih namirnica nego njima hraniti insekte i druge životinje pa ih onda jesti. Što smo bliže prirodnim oblicima hrane, biljkama, manji su ekološki gubitci, a time i nesigurnost za ljudsko zdravlje”, zaključuju Prijatelji životinja.

Više informacija o međunarodnoj građanskoj inicijativi za ulaganje u tehnologiju proizvodnje mesa bez životinja i o trenutačno dostupnom biljnom mesu nalazi se na www.prijatelji-zivotinja.hr.