Školarci zajedno s profesorima Koledža Ujedinjenog svijeta u Mostaru (UWC Mostar) pokrenuli su projekt mapiranja lokacija srednjovjekovnih nekropola stećaka u Hercegovini.

Mapiranje je obavljeno u općinama Nevesinje, Stolac, Berkovići, Konjic, Jablanica, Široki Brijeg, Čitluk i Mostar.

Dženan Hakalović, profesor povijesti koji je začetnik ovog projekta, objasnio je da je ovo školski projekt, koji ima tendenciju da prikupi informacije o stećcima u našoj neposrednoj blizini o kojima ima malo informacija u literaturi.

''Mi svake godine imamo tjedan projekata i tu učenici rade stvari koje su vezane za izvannastavne aktivnosti, primjerice tjelesna aktivnost, kreativnost ili služba zajednici. Ovaj projekt je nekako krenuo u startu od ideje da objedini službu zajednici i da se uradi osnovni posao arheologa, arheološki pregled terena, kako bi se utvrdilo brojčano stanje, dakle priprema arheološkog rada, te da učenici iz BiH, regije i svijeta vide i da se upoznaju s povijesti BiH i regije'', rekao je Hakalović za Bljesak.info.

/ Stećak projekt

Ovo je treća godina da se radi projekt, pojašnjava Hakalović, dodajući da Hercegovina posjeduje veliki broj spomenika, te su se učenici upoznali sa spomenicima obrađenih u literaturi, te su mogli usporediti spomenike koji se čuvaju, i one koji su zapušteni od mjesnih zajednica.

''Mi smo htjeli provjeriti stanje nekropola danas. Dvije godine smo istraživali teren obišli smo tridesetak lokacija u okolini Nevesinja i završili bi projekt izletom na Radimlju, te su učenici vidjeli lokacije u kojima se stećci čuvaju i u kojima su atrakcija, ali su vidjeli i stećke, kojima prijeti nestanak. Ove godine smo odlučili malo se približiti Mostaru, gdje s učenicima odlazimo na teren. Ove godine smo išli na neka tri terena na području Zijemalja, ali u suštini taj nas je reon zainteresirao jer u su u literaturi slabo obrađene. Obišli smo teren i Raške Gore, gdje su informacije jako šture'', kaže nam Hakalović.

/ Bljesak.info

Dodao je kako je cilj projekta da odrede točnu lokaciju slikaju je, izmjere primjerke te da skupe osnovne informacije.

''Krajnji cilj je kreiranje mape nekropola na području Hercegovine u širem geografskom smislu, osmislili smo da u narednih par godina ovaj projekt preraste u neku sekciju, gdje bi se mapa dopunjavala novim podacima, lokacije bi se obilazile i na nekom momenti bi prerasla u web stranicu i multimedijalnu prezentaciju, napisanu na službenim bh jezicima i engleskom'', pojasnio je Hakalović, napominjući kako bi ovaj učenički projekt mogao nekome zainteresiranome olakšati da dođe do lokacija stećaka.

''Osim što s jedne strane upoznajemo učenike s okolinom, povijesti, umjetničkim izrazom i pogrebnom kulturom koja je jedinstvena za ovo područje, skupljamo informacije koje bi u konačnici mogle ponukati nekoga da krenu u obnovu stećaka jer nekima prijeti nestanak, što zbog zapuštanja, što zbog zuba vremena'', zaključuje Haković.

Inače, Stećci su srednjovjekovni monolitni kameni spomenici vezani za cijelo područje današnje Bosne i Hercegovine, te dijelove Srbije, Crne Gore i Hrvatske.

Na osnovu raspoloživih podataka može se tvrditi da se pojavljuju od druge polovine XII. stoljeća, da njihova prva faza traje i kroz XIII. stoljeće, da se intenzivno klešu i ukrašavaju u XIV. i XV. stoljeću.

U XVI. stoljeću ova vrsta umjetnosti postupno nestaje. Od 70.000 evidentiranih stećaka na 3300 lokaliteta, u Bosni i Hercegovini nalazi se oko 60000, u Hrvatskoj 4400, u Crnoj Gori oko 3500 i u Srbiji oko 4100. Osnovne grupe stećaka čine položeni i uspravni kameni monoliti.