Na satu prirode i društva bilo je obavezno znati kako nastaje kiša. Neki su možda zaboravili, a neki možda tek pokušavaju naučiti pa smo odlučili 'ponoviti školsko gradivo', piše RTL.

Postoji nekoliko vrsti kiše pa je tako pljusak zapravo kiša koja pada različitim intenzitetom, a u suhim krajevima je česta kiša koja u sebi nosi čestice prašine i pijeska što mi zovemo blatna kiša. Međutim, osnovna je razlika koju stručnjaci spominju hladna kiša i topla kiša.

Na samom početku procesa nastajanja kiše moraju nastati oblaci. Tlo na našem planet isparava vodu, a kada se zrak zasiti nastaju zasićeni oblaci.

Sublimacijom vodene pare, a zatim kondenzacijom nastaju sitne kapljice koje se u slučaju da je vrlo hladno mogu pretvoriti u ledene čestice. Oblak se polako 'napuni' vodom, a ovisno o temperaturi zraka ovisi u kojem će obliku ta voda izaći. Kapljice kiše rastu, a kiša počinje padati kada oblak 'popusti' pod težinom vode.

Drugim riječima - odgovor na pitanje kako nastaje kiša je jednostavan: za sve su zaslužni oblaci.

Ukoliko je okolna temperatura visoka onda sitne kapljice jednostavno ispare prilikom 'padanja' iz oblaka. Vrijedi i obrnuti proces zahvaljujući kojem imamo šarmantan snijeg zimi. Okolna temperatura u oblaku mora biti iznimno niska kako bi se formirali ledeni kristalići tj. snježne pahuljice.

Kako nastaje kiša ovisi i u kojem smo dijelu svijeta. U hladnim, polarnim predjelima tako kiša je rezultat snijega koji se topi. Tamo dolazi do predestilacije vodene pare iz hladnih kapljica na kristale leda. U tropskim i ekvatorskim područjima proces je obrnut pa se predestilacije odvija s toplih kapljica na hladne.