Povodom obilježavanja 44. godišnjice pogibije Džemala Bijedića, u Muzeju Hercegovine u Mostaru otvorena je tradicionalna izložba "Džemal Bijedić - politička biografija", autorice Indire Gaštan-Bešo.

Prisutnima se na otvaranju obratio profesor Adnan Velagić, koji se govoreći o Bijedićevom liku i djelu, posebno osvrnuo na vrijeme u kojem je Džemal obavljao važne državničke funkcije u Jugoslaviji, podsjetivši da je do smrti predstavljao “provjereni kadar“ Komunističke partije, te da je bio netko tko je mogao i rješavao probleme u bivšoj državi bez povlačenja i odustajanja. Rezultati njegovog rada bili su uistinu važni za Jugoslaviju, naveo je.

“Nakon Bijedićevog odlaska iz Mostara nastupio je poremećaj u Hercegovini, koji je rezultirao obračunima s katoličkim, odnosno hrvatskim stanovništvom, prije svega s crkvom koja je u tom vremenu imala neprijateljsku etiketu. To je ustvari bio povod za njegov povratak u Mostar i Hercegovinu gdje se zadržao do 1958. godine, kada se situacija stabilizirala. Od početka je bio svjestan da surovi pristup u ovom dijelu zemlje ne prolazi, pa je u političkom smislu pripremio teren i doveo do takozvanog mostarskog savjetovanja“, podsjetio je Velagić.

Posebno upečatljivo Bijedićevo djelovanje bilo je u vremenu kada je obavljao funkciju predsjednika Saveznog i izvršnog vijeća Jugoslavije.

“To je period obilježen važnim događajima u Jugoslaviji. Prije svega ovdje mislim na donošenje Ustava iz 1974. godine kada je Džema (nadimak Džemala Bijedića, op.a.) pravim sugestijama stjecao zavidnu političku reputaciju, postavši ujedno i blizak prijatelj i suradnik Josipa Broza – Tita. Jugoslavija je postavljena na konfederativne osnove, a zahvaljujući prije svih Bijediću, to je imalo pozitivnu refleksiju i na Bosnu i Hercegovinu. Važno je spomenuti i da je po dolasku na čelo Vlade zatekao praznu kasu, te da je smjelo preuzeo funkciju koju su odbila neka zvučna imena tadašnje političke scene. Podržala ga je Savka Dabčević – Kučar, koja je tvrdila da je on bolji izbor od Kire Gligorova, a vjeruje se da je tako razmišljala jer Gligorov zbog blizine Rankoviću nije odgovarao Hrvatima, kao i zbog Džemalove uloge u Hercegovini koja je bila važna i zapažena u hrvatskim krugovima“, rekao je profesor Velagić.

O samoj izložbi govorila je autorica Indira Gaštan – Bešo, inače kustosica Muzeja Hercegovine. Čini je 16 panoa, na kojima su prikazani život i djelovanje Džemala Bijedića od mladosti do vremena u kojem je obavljao najvažnije državničke funkcije.

“Posebno se u tom vremenu fokusirao na afirmaciju i razvoj Bosne i Hercegovine unutar Jugoslovenske države, kao i na afirmaciju same Jugoslavije. Prikazali smo dio dokumentarne građe – tu su rodni listovi, upisnine na fakultet, svjedočanstva, rješenja, zapisnici i fotografije, najviše iz vremena diplomatske aktivnosti. Podsjećam da je u tom vremenu posjetio 42 države uključujući i svjetske velesile“, kazala je Gaštan – Bešo.

Izložba će ostati otvorena tijekom sedam sljedećih dana.

Džemal Bijedić i njegova supruga Razija stradali su u avionskoj nesreći s još šest članova posade 18. siječnja 1977. godine na brdu Inač iznad Kreševa. Poginuli su i njegov osobni pratioc Zijad Alikalfić, te Smajo Hrle - podsekretar u kabinetu predsjednika SIV-a, kao i piloti Stevan Leka i Murat Hanić. Također, poginuli su i Anđelka Muzička, domaćica u rezidenciji i aviomehaničar Ilija Jevđenović.